Pitali smo vas: Šta mislite o radu Ne davimo Beograd?
Čak tri hiljade ispitanika iz kruga ljudi koji prate rad Ne davimo Beograd učestvovalo je u istraživanju u kojem smo želeli da čujemo vaše mišljenje o radu pokreta Ne davimo Beograd.
Čak tri hiljade ispitanika iz kruga ljudi koji prate rad Ne davimo Beograd učestvovalo je u istraživanju u kojem smo želeli da čujemo vaše mišljenje o radu pokreta Ne davimo Beograd.
Prethodnih nekoliko dana sve merne stanice, i zvanične državne i one koje su postavljali građani, primetile su ogromno zagađenje u Beogradu, ali i u velikom broju drugih gradova. Veliki broj građana nam se javio i žalio da otežano diše. Voleli bismo da je ovo incident ili izolovani slučaj, ali nije, ovo je deo perioda koji za veliki broj naših gradova traje i preko 100 ili čak i 150 dana godišnje kada je vazduh opasan. Ovo dugotrajno izlaganje zagađenju ostavlja ozbiljne posledice po naše zdravlje.
Problemi dotrajale vodovodne i kanalizacione infrastrukture u gradu pogađaju sve nas, neplanirano i ponekad – fatalno.
Posetom generalnog sekretara pokreta URA, Milete Radovanića, prostorijama Ne davimo Beograd, nastavljena je dobra saradnja koju naši pokreti razvijaju. Građanski pokret URA i Ne davimo Beograd deo su grupe zelenih evropskih pokreta, pa je ovo bila prilika za razmenu iskustava o izazovima sa kojima se naša društva susreću u procesu demokratizacije. Bilo je razgovora i o sve većim problemima u domenu ugrožavanja javnih i prirodnih dobara i očuvanju životne sredine, ali i o sve većim ekonomskim razlikama naših građana.
Pre šest godina grupa građana i građanki nezadovoljnih načinom razvijanja glavnog grada udružila se i osnovala Inicijativu Ne davimo Beograd. Inicijativa je nastala kao lokalni društveni pokret koji je i institucionalno i vaninstitucionalno, učestvovanjem u javnim raspravama ali i građanskim protestima, ukazivao na štetnost projekata izgradnje Beograda na vodi da bi se tokom godina razvila u relevatnog političkog aktera koji se zalaže za razvijanje grada koji je u skladu sa potrebama njegovih stanovnika.
Poslednjih godinu dana, javno zdravlje građana predstavlja jedno od ključnih pitanja.
U novom izdanju podcast-a „Život na srpskom”, Dobrica Veselinović daje odgovore na neka važna i neka manje važna pitanja: 1) kakav bi čovek trebalo da vodi prestonicu Srbije i čiji je "naš grad"; 2) odgovara na prozivke Gorana Vesića, ali i onih koji kažu da je previše fin za politiku; 3) otkriva kako živi i u čemu uživa kad ne popravlja Beograd; 4) o spomeniku Stefanu Nemanji, ali i o panku; 5) o javnom nadmetanju za kuću na Vračaru; 6) o pivu ispred dragstora, o gradskom prevozu; 7) o bajkama i "komadiću koji nedostaje" i još mnogo toga...
Ne možemo očekivati ulazak BiH u EU sve dok ne budemo imuni na virus korupcije, kriminala, i nacionalističkih politika koje paralizuju državu.
Mislimo da je zakon o istopolnom partnerstvu samo minimum. Svi bez razlike treba da imaju prava na usvajanje dece. Ne treba praviti nikakvu razliku po tom pitanju, bez obzira na to kakvo je njihovo seksualno opredeljenje.
Hrvatska je postala članica Europske unije prvog srpanjskog dana 2013. godine. Na referendumu je prije ulaska u uniju 66,27 posto birača glasalo „ZA“, a 33,13 posto „PROTIV“ ulaska u EU. Mnogi su iz raznih razloga strahovali od ulaska u EU, što je jasno iz nimalo nezanemarivog postotka građana koji su bili protiv takve zajednice. Jedan od razloga tih strahova bio je i što će to nama donijeti EU. No, gotovo osam godina kasnije nekako sam dojma da danas više nije pitanje što će Europa donijeti nama nego što smo mi donijeli Europi, odnosno tko je u tom dogovorenom braku bolje prošao i za čije se ime veže ta nesretna trinaestica u godini pristupanja.