Povodom početka toplih proba u sistemu daljinskog grejanja “Beogradskih elektrana”, pokret Ne davimo Beograd zahteva da se grejna sezona produži tako da počinje 1. oktobra i traje do 1. maja. Produženjem grejne sezone bi se obezbedilo da stanovi budu topli i u ovim prohladnim danima prelaznog perioda koji nijedne godine ne izostaju. Takođe, upozoravamo na nezakonito i štetno poslovanje “Beogradskih elektrana” koje za posledicu ima uvećane račune građana, uz paradoksalnu situaciju da dobit ovog preduzeća raste sa smanjenjem proizvodnje.

Gradska uprava Beograda omogućila je “Beogradskim elektranama” da kršenjem niza odredbi Zakona o energetici godinama može da posluje potpuno suprotno osnovnim ekonomskim principima. Naime, nezakonitim obračunom troškova grejanja za većinu kupaca, kao i nezakonito formiranim cenama učinili su da dobit ovog preduzeća raste sa smanjenjem proizvodnje odnosno obimom isporučene toplotne energije. Što su stanovi hladniji njihova dobit je veća! Bilo bi interesantno istražiti da li igde u svetu postoji još neka firma kojoj je država stvorila uslove da više zarađuje ako manje proizvodi. Naravno, ovakvo nečasno poslovanje na štetu građana snažno podržava Gradska uprava Beograda zbog uplata 85% dobiti stečene na štetu građana u budžet.

Ovo je objašnjenje zašto su “Beogradske elektrane” često vrlo “štedljive” u isporukama toplotne energije, naročito u prelaznim periodima grejne sezone. Računica međutim pokazuje da je Beograđanima samo u 2018. godini grejanje naplaćeno u tolikom iznosu da je grejna sezona mogla komotno biti duža za 30 dana, da je održavana temperatura u stanovima mogla komotno biti 23 a ne 20 stepeni i da bi “Beogradske elektrane” i dalje pozitivno poslovale. Slično je bilo sve vreme od 2016. do danas.

Važno je napomenuti i da je analiza pokreta Ne davimo Beograd pokazala da je u prethodnih pet godina, prosečno domaćinstvo u Beogradu oštećeno za 435 evra pri naplati cene daljinskog grejanja.

“Beogradske elektrane”, zajedno sa Gradskom upravom Beograda, imaju obavezu hitnog ispravljanja brojnih nezakonitosti, jer to je jedini način da Beograđanima pruže ono zbog čega su i formirane – kvalitetno i ekonomično daljinsko grejanje.

Pročitaj i ovo:

Jovana Đurović Rajak: Sombor platio 20.000 evra za jednu njihalicu

Njihalicu na oprugama, na igralištu u Parku Miroslava Gucunje „kod logora“, Grad Sombor platio je 2.349.600 dinara sa PDV-om, odnosno oko 20.000 evra, navodi odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak i pojašnjava da se to vidi iz dokumentacije koju je Gradska uprava dostavila po njenom zahtevu za pristup informacijama od javnog značaja.