Povodom početka toplih proba u sistemu daljinskog grejanja “Beogradskih elektrana”, pokret Ne davimo Beograd zahteva da se grejna sezona produži tako da počinje 1. oktobra i traje do 1. maja. Produženjem grejne sezone bi se obezbedilo da stanovi budu topli i u ovim prohladnim danima prelaznog perioda koji nijedne godine ne izostaju. Takođe, upozoravamo na nezakonito i štetno poslovanje “Beogradskih elektrana” koje za posledicu ima uvećane račune građana, uz paradoksalnu situaciju da dobit ovog preduzeća raste sa smanjenjem proizvodnje.

Gradska uprava Beograda omogućila je “Beogradskim elektranama” da kršenjem niza odredbi Zakona o energetici godinama može da posluje potpuno suprotno osnovnim ekonomskim principima. Naime, nezakonitim obračunom troškova grejanja za većinu kupaca, kao i nezakonito formiranim cenama učinili su da dobit ovog preduzeća raste sa smanjenjem proizvodnje odnosno obimom isporučene toplotne energije. Što su stanovi hladniji njihova dobit je veća! Bilo bi interesantno istražiti da li igde u svetu postoji još neka firma kojoj je država stvorila uslove da više zarađuje ako manje proizvodi. Naravno, ovakvo nečasno poslovanje na štetu građana snažno podržava Gradska uprava Beograda zbog uplata 85% dobiti stečene na štetu građana u budžet.

Ovo je objašnjenje zašto su “Beogradske elektrane” često vrlo “štedljive” u isporukama toplotne energije, naročito u prelaznim periodima grejne sezone. Računica međutim pokazuje da je Beograđanima samo u 2018. godini grejanje naplaćeno u tolikom iznosu da je grejna sezona mogla komotno biti duža za 30 dana, da je održavana temperatura u stanovima mogla komotno biti 23 a ne 20 stepeni i da bi “Beogradske elektrane” i dalje pozitivno poslovale. Slično je bilo sve vreme od 2016. do danas.

Važno je napomenuti i da je analiza pokreta Ne davimo Beograd pokazala da je u prethodnih pet godina, prosečno domaćinstvo u Beogradu oštećeno za 435 evra pri naplati cene daljinskog grejanja.

“Beogradske elektrane”, zajedno sa Gradskom upravom Beograda, imaju obavezu hitnog ispravljanja brojnih nezakonitosti, jer to je jedini način da Beograđanima pruže ono zbog čega su i formirane – kvalitetno i ekonomično daljinsko grejanje.

Pročitaj i ovo:

Širenje Beograda na vodi: “Novim planom Beograd postaje grad bez vazduha”

Beogradski sajam, Terazijska terasa i deo prostora na levoj obali Save na Novom Beogradu postaju deo "Beograda na vodi", čija se površina time praktično duplira. Milica Baltić u izjavi za N1 kaže da će nastavak gradnje doneti i tone i tone betona i stakla, kojima bi glavni grad Srbije postao praktično nenastanjiv.