Pod sloganom “Budućnost je i dalje naša”, Zeleno-levi front je izabrao tim za nove izazove koji slede. U zemlji koju razaraju korupcija, nepoverenje i nasilje, ZLF će predvoditi ljudi koji će se boriti za solidarnost, pravdu i slobodu u vremenima koja dolaze.
Kongres Zeleno-levog fronta, koji se ove godine održao po treći put od osnivanja 2023. godine i to u izbornom formatu, uspešno je zaključen objavljivanjem imena novog rukovodstva stranke. Delegatkinje i delegati ZLF iz cele Srbije, njih 190, tokom današnjeg dana su glasali i izabrali kopredsednicu i kopredsednika, članove Predsedništva i koordinatora Političkog saveta, a imenovani su i novi članovi Nadzornog i Etičkog odbora i Statutarne komisije.
Za kopredsednike stranke ponovo su izabrani Biljana Đorđević i Radomir Lazović
Dosadašnji kopredsednici ZLF Biljana Đorđević i Radomir Lazović su osvojili još jednom poverenje da predvode stranku u naredne tri godine, do sledećeg izbornog kongresa. U prethodnom mandatu, ovaj dvojac je stranački program, članstvo i glasače predstavljao u Narodnoj skupštini Republike Srbije, gde je poslanička grupa ZLF prepoznata kao jedna od najaktivnijih. Poslanici ZLF su u ovom sastavu parlamenta pokrenuli brojne inicijative za izmene zakona, za izbor REM-a, raspisivanje izbora, zaštitu radnih prava, životne sredine, prava žena i manjina… Istovremeno, ostali su odani borbi koja je iznedrila najpre Ne davimo Beograd pa i ZLF – bili su na protestima, na ulicama i svuda gde je bilo potrebno zaštititi uhapšene protestante, pobunjene građane, studente i akademsku zajednicu.
U narednom periodu, Zeleno-levi front će nastaviti borbu za demokratiju koja se oslanja na borbu za socijalnu pravdu i zaštitu životne sredine – kao ključne vrednosti koje baštini ZLF, uz nastavak posvećenosti unapređenju prava žena i manjina, kao i razvoj međunarodnih partnerstava i podrške za građane Srbije.
Za novog koordinatora Političkog saveta, delegati su izglasali Milutina Kostića, koji će na toj poziciji zameniti profesora Đorđa Pavićevića.
Za članove Predsedništva su izabrani potpuno novi članovi, koji do sad nisu imali ulogu u Predsedništvu:
- Jelena Jerinić, redovna profesorka Pravnog fakulteta Univerziteta Union i narodna poslanica ZLF, koja je radila na izradi nekoliko zakona koje je predložila naša poslanička grupa u Narodnoj skupštini, uključujući i Predlog zakona o građanskom partnerstvu zbog čega je ove godine dobila nagradu „Kvir saveznica godine“ udruženja “Da se zna!”.
- Natalija Stojmenović, koja je ujedno i narodna poslanica i šefica ZLF/PSG odborničke grupe u Skupštini Beograda gde se suprotstavlja štetnim odlukama gradske vlasti i gradonačelnika Aleksandra Šapića i osmišljava i sprovodi brojne aktivnosti na nivou Beograda,
- Marko Vujačić, dosadašnji međunarodni sekretar ZLF, snažni zagovornik evropske orijentacije Srbije, koji je koordinirao saradnju ZLF sa Evropskim zelenim i učestvovao u brojnim uspešnim međunarodnim aktivnostima stranke.
- Bogdan Radovanović, aktuelni narodni poslanik ZLF iz Požege, koji je ovim izborom nagrađen za svoje srčane nastupe za skupštinskom govornicom, ali i na lokalnim izborima u Kosjeriću i Mionici, gde se suprotstavljao SNS nasilnicima u čuvanju izborne volje građana i
- Nikolina Drinić iz Kule, dosadašnja kopredsednica lokalnog odbora ZLF i Kritične mase Kula, poznata lokalna opoziciona borkinja za demokratiju i ljudska prava, koja je bila meta izuzetno prljavih lokalnih kampanja tokom lokalnih izbora u Kuli, kada je ZLF podržao studentsku listu.
Budućnost je i dalje naša!
Pročitaj i ovo:
Jelena Jerinić: U ovoj fazi izbornog procesa bilo tri puta više prigovora na odluke RIK-a u odnosu na prethodne izbore
"To je u skladu sa opštom mobilizacijom ljudi na različitim predizbornim aktivnostima", rekla je Jerinić.
Đurović Rajak: Zahtevamo podatke o vanrednim isplatama socijalnih davanja u Somboru
Odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak uputila je Centru za socijalni rad Sombor zahtev za pristup informacijama od javnog značaja. Zahtev se odnosi na jednokratnu i vanrednu novčanu pomoć koju Centar odobrava i isplaćuje od oktobra 2023. do danas.
Ognjen Rašuo: Komisija bi mogla da zaključi da je najmanje dva odsto birača neregularno upisano u birački spisak
„To su ljudi koji ih nema, na primer, u evidenciji prebivališta, nema ih u evidencijama u Matičnoj knjizi rođenih, nema ih u Matičnoj knjizi državljana”, objašnjava on.








