Pokret Ne davimo Beograd podržava zahteve umetnika i kulturnih radnika koji su nedavno ostali bez prostora u zgradi BIGZ-a. Neophodno je obezbediti podršku kulturnim radnicima, a obezbeđivanje prostora za rad je jedan od najdirektnijih načina ne samo da se podrži rad samih organizacija i pojedinaca, već i da se značajno unapredi kulturna ponuda grada. Posebno je ovo moguće uraditi u delovima grada gde inače nema ovakvih sadržaja, niti objekata kulture.

Ne davimo Beograd se zalaže za formiranje fonda prostora u javnom vlasništvu koji bi pod jasnim i transparentnim uslovima bio ponuđen kulturnoj sceni i spremni smo da svoje dugogodišnje iskustvo u radu ovakvih prostora ponudimo kako bi se našlo najbolje rešenje. I umetnici koji su radili i stvarali u zgradi BIGZ-a, ali i veliki broj onih koji daju veliki doprinos kulturi našeg grada, a nemaju prostor za rad, zaslužuju podršku.
Grad Beograd poseduje veliki broj prostora koji stoje zatvoreni, često su napušteni ili neuslovni. Ove prostore želimo da revitalizujemo uz aktivno učešće lokalne zajednice i lokalnih organizacija kako bi bili prilagođeni potrebama sredine i maksimalno iskorišćeni. Društveni i kulturni centri, poput onih koji su širom Evrope uobičajena praksa za podršku umetnicima i civilnom sektoru, neophodni su i Beogradu.
Pročitaj i ovo:
Lazović: Dobio sam desetine, ako ne i stotine pretnji smrću zbog izjave o Ratku Mladiću
Kopredsednik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović rekao je danas da je zbog izjave o bivšem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, koji je preminuo u Hagu na izvršenju doživotne zatvorske kazne zbog genocida i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini 1990-ih godina, dobio veliki broj pretećih poruka i pretnji smrću.
Jelena Jerinić: Isti zahtevi 25 godina kasnije
U Beogradu se danas održava "Prajd marš", u sklopu Beograd Prajda koji se održava pod sloganom "Ima mesta za sve nas". Govoreći o povratku na isti slogan 25 godina kasnije, poslanica Zeleno-levog fronta Jelena Jerinić je kazala da su zahtevi isti, te da se nije toga mnogo promenilo u pravnom smislu.
Isti obrazac na dva nivoa: šume se na papiru štite, a mehanizmi za prenamenu ostaju i pogoršavaju se
Poslednjih nedelja u Srbiji su se, na gradskom i na državnom nivou, odigrala dva postupka koja pokazuju isti obrazac. Program razvoja urbanih šuma i izmene Zakona o planiranju i izgradnji deklarativno štite šume, ali istovremeno zadržavaju ili olakšavaju mehanizme kojima se šumsko zemljište može prenameniti, uz oslabljeno učešće javnosti.






