Pokret Ne davimo Beograd podržava zahteve umetnika i kulturnih radnika koji su nedavno ostali bez prostora u zgradi BIGZ-a. Neophodno je obezbediti podršku kulturnim radnicima, a obezbeđivanje prostora za rad je jedan od najdirektnijih načina ne samo da se podrži rad samih organizacija i pojedinaca, već i da se značajno unapredi kulturna ponuda grada. Posebno je ovo moguće uraditi u delovima grada gde inače nema ovakvih sadržaja, niti objekata kulture.

bigz

Ne davimo Beograd se zalaže za formiranje fonda prostora u javnom vlasništvu koji bi pod jasnim i transparentnim uslovima bio ponuđen kulturnoj sceni i spremni smo da svoje dugogodišnje iskustvo u radu ovakvih prostora ponudimo kako bi se našlo najbolje rešenje. I umetnici koji su radili i stvarali u zgradi BIGZ-a, ali i veliki broj onih koji daju veliki doprinos kulturi našeg grada, a nemaju prostor za rad, zaslužuju podršku.

Grad Beograd poseduje veliki broj prostora koji stoje zatvoreni, često su napušteni ili neuslovni. Ove prostore želimo da revitalizujemo uz aktivno učešće lokalne zajednice i lokalnih organizacija kako bi bili prilagođeni potrebama sredine i maksimalno iskorišćeni. Društveni i kulturni centri, poput onih koji su širom Evrope uobičajena praksa za podršku umetnicima i civilnom sektoru, neophodni su i Beogradu.

Radomir Lazović o prodaji zgrade BIGZ-a:

Pročitaj i ovo:

Širenje Beograda na vodi: “Novim planom Beograd postaje grad bez vazduha”

Beogradski sajam, Terazijska terasa i deo prostora na levoj obali Save na Novom Beogradu postaju deo "Beograda na vodi", čija se površina time praktično duplira. Milica Baltić u izjavi za N1 kaže da će nastavak gradnje doneti i tone i tone betona i stakla, kojima bi glavni grad Srbije postao praktično nenastanjiv.