
Na ovaj dan, 1804. godine podignut je Prvi srpski ustanak. Počela je borba protiv obesti i bahatosti vladavine Otomanskog carstva, kao i feudalnog sistema koji je u njemu vladao. Počela je borba protiv nepravede i ugnjetavanja naroda, ali i borba za samostalnu, uređenu i evropsku državu.
Ovaj datum za nas je i početak raskida sa feudalnim nasleđem u Srbiji i borbe za oslobađanje potlačenih i izrabljivanih klasa u Srbiji.
Bilo je potrebno više od sto godina da se građani i građanke Srbije oslobode velikaša, kneževa, grofova i drugih zakonom privilegovanih u društvu. Privilegije su ostale, drugačije upakovane i okićene, ali borba se nastavlja.
Na ovaj datum je, 1835. godine, donet i prvi ustav u Srbiji koji je bio usklađen sa tadašnjim evropskim stremljenjima ka izgradnji moderne, pravne države. Mada kratkotrajan, ovaj ustav je početak moderne državnosti u Srbiji i period kada Srbija nije kaskala, već stajala rame uz rame sa drugim evopskim državama u borbi za ograničenje vlasti i vladavinu prava.
Više od dvesta godina kasnije, borba protiv ugnjetavanja, izrabljivanja i za vladavinu prava nije završena.
Zeleno-levi front, organizacija nastala širenjem pokreta Ne davimo Beograd na republički nivo, nastavlja borbu koju su započeli naši preci, borbu za jednakost, slobodu i Srbiju kao evropsku državu.
Pročitaj i ovo:
Lazović: Dobio sam desetine, ako ne i stotine pretnji smrću zbog izjave o Ratku Mladiću
Kopredsednik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović rekao je danas da je zbog izjave o bivšem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, koji je preminuo u Hagu na izvršenju doživotne zatvorske kazne zbog genocida i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini 1990-ih godina, dobio veliki broj pretećih poruka i pretnji smrću.
Jelena Jerinić: Isti zahtevi 25 godina kasnije
U Beogradu se danas održava "Prajd marš", u sklopu Beograd Prajda koji se održava pod sloganom "Ima mesta za sve nas". Govoreći o povratku na isti slogan 25 godina kasnije, poslanica Zeleno-levog fronta Jelena Jerinić je kazala da su zahtevi isti, te da se nije toga mnogo promenilo u pravnom smislu.
Isti obrazac na dva nivoa: šume se na papiru štite, a mehanizmi za prenamenu ostaju i pogoršavaju se
Poslednjih nedelja u Srbiji su se, na gradskom i na državnom nivou, odigrala dva postupka koja pokazuju isti obrazac. Program razvoja urbanih šuma i izmene Zakona o planiranju i izgradnji deklarativno štite šume, ali istovremeno zadržavaju ili olakšavaju mehanizme kojima se šumsko zemljište može prenameniti, uz oslabljeno učešće javnosti.






