Na ovaj dan, 1804. godine podignut je Prvi srpski ustanak. Počela je borba protiv obesti i bahatosti vladavine Otomanskog carstva, kao i feudalnog sistema koji je u njemu vladao. Počela je borba protiv nepravede i ugnjetavanja naroda, ali i borba za samostalnu, uređenu i evropsku državu.

Ovaj datum za nas je i početak raskida sa feudalnim nasleđem u Srbiji i borbe za oslobađanje potlačenih i izrabljivanih klasa u Srbiji.

Bilo je potrebno više od sto godina da se građani i građanke Srbije oslobode velikaša, kneževa, grofova i drugih zakonom privilegovanih u društvu. Privilegije su ostale, drugačije upakovane i okićene, ali borba se nastavlja.

Na ovaj datum je, 1835. godine, donet i prvi ustav u Srbiji koji je bio usklađen sa tadašnjim evropskim stremljenjima ka izgradnji moderne, pravne države. Mada kratkotrajan, ovaj ustav je početak moderne državnosti u Srbiji i period kada Srbija nije kaskala, već stajala rame uz rame sa drugim evopskim državama u borbi za ograničenje vlasti i vladavinu prava.

Više od dvesta godina kasnije, borba protiv ugnjetavanja, izrabljivanja i za vladavinu prava nije završena.

Zeleno-levi front, organizacija nastala širenjem pokreta Ne davimo Beograd na republički nivo, nastavlja borbu koju su započeli naši preci, borbu za jednakost, slobodu i Srbiju kao evropsku državu.

Pročitaj i ovo:

Veliki novogodišnji intervju Radomira Lazovića za NIN

O evrointegracijama Srbije, predstojećim parlamentarnim izborima i o osvrtu na godinu iza nas pročitajte u velikom novogodišnjem intervjuu kopredsednika i narodnog poslanika Zeleno-levog fronta Radomira Lazovića za NIN.

Lazović: Srbija bi mogla u EU do 2032. godine, ako bismo smenili SNS

Kopredsednik Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomir Lazović ocenio je danas da bi Srbija mogla da postane članica Evropske unije (EU) do 2032. godine, ukoliko bi Srpska napredna stranka (SNS) bila smenjena sa vlasti i ukoliko bi, prema njegovim rečima, bila formirana proevropska vlada.