
Pokret Ne davimo Beograd organizuje javnu tribinu “Nove zeleno-leve snage u regionu: iskustva iz Hrvatske i Srbije” koja će se održati u subotu, 5. novembra 2022. godine, u 19:30h, u Media reform centar, Generala Milojka Lešjanina 36, Niš.
Prethodnih godina svedoci smo uspeha zeleno-levih političkih organizacija u regionu koje su uspele da pitanja poput smanjenja ekonomskih nejednakosti, socijalne zaštite i brige, solidarnosti, zaštite životne sredine, pravične energetske tranzicije, održivog razvoja, nametnu kao jedna od ključnih za razvoj naših država.
Na javnoj tribini, učesnici i učesnice će govoriti o načinu da naše države pojedinačno, kao i ceo region, učinimo dobrim mestom za život u kome će naša deca, ostajati i videti budućnost svoje dece u njemu.
Na tribini će govoriti:
Rada Borić – zastupnica u Hrvatskom saboru i gradska zastupnica u Skupštini grada Zagreba
Rastislav Dinić, docent na Filozofskom fakultetu u Nišu
Radomir Lazović – narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, predsednik Zeleno-levog kluba, Ne davimo Beograd
* Ne davimo Beograd je nedavno otpočeo proces transformacije pokreta u zeleno-levu političku partiju koja će delovati na republičkom nivou.
Pročitaj i ovo:
Podrška za profesora Stevana Filipovića
Zeleno-levi front izražava solidarnost sa profesorom Fakulteta dramskih umetnosti, Stevanom Filipovićem. On je brutalno pretučen pred velikim brojem svedoka u najužem centru Beograda, nakon što se odvažio da, na mestu gde se zatekao, snimi kako pojedinci demoliraju zaštićenu zgradu.
Osveta i progon Milutina Kostića i pobunjenih stručnjaka, razorni efekat za celu zemlju
Zeleno-levi front upozorava na izuzetno opasan progon zaposlenih na fakultetima koji su se otvoreno usprotivili pokušajima režima da univerzitetima u Srbiji nametne diktaturu. Koordinator Političkog saveta ZLF dr Milutin Kostić se već mesecima bori sa pokušajima da mu se poništi doktorat i unište karijera i reputacija.
Toplotni talas pokazuje da nuklearna energija nije rešenje za Srbiju
Toplotni talas u kombinaciji sa nedostatkom padavina koji je posebno pogodio zapadnu Evropu, utiče na smanjenje vodostaja brojnih evropskih reka, uključujući i Dunav. Više o tome pročitajte u analizi našeg Predraga Momčilovića.






