Neverovatno zvuče vesti u kojima se Beograd prijavljuje za Zelenu prestonicu Evrope, a u isto vreme Energetska zajednica pokreće postupak protiv Srbije zbog prevelikih emisija zagađenja. Ovo je još jedan dokaz da naše vlasti ne rade ništa na rešavanju problema zagađenog vazduha, koji ostavlja sumorne posledice po naše zdravlje, osim što pokušavaju da izmanipulišu javnost.

Energetska zajednica je postupak protiv Srbije pokrenula zbog neispunjavanja gornje granice Nacionalnog plana za smanjenje emisija u 2018. i 2019. godini. Emisije sumpor-dioksida bile su šest puta veće od maksimalno dozvoljenih. Kao ilustraciju koliko je ovaj problem ozbiljan možemo uzeti činjenicu da samo termoelektrane TENT i Kostolac emituju u proseku 35 puta više sumpor-dioksida od prosečne termoelektrane u Evropskoj uniji.
Ovo je već drugi postupak koji je pokrenut protiv Srbije za samo godinu dana. U januaru prošle godine spor je pokrenut, takođe, zbog nepotpune primene Direktive o velikim ložištima koja se odnosi na poštovanje određenih granica za emisije štetnih gasova. Ministarstvo rudarstva i energetike je tada saopštilo da Srbija, tj. Elektroprivreda Srbije i ostale energetske kompanije u potpunosti postupaju u skladu sa merama koje su predviđene NERP-om.
Uprkos tim tvrdnjama, nastupila je još jedna godina prekomernog zagađenja i neodgovornog odnosa srpskih vlasti prema građanima i građankama, te je nova reakcija Energetske zajednice sasvim logična. Pored toga što je velika opasnost za zdravlje ljudi u Srbiji, vazduh lošeg kvaliteta jeste uzrok i prekograničnog zagađenja.
Podsećamo da je Građanski front, kojeg je i Ne davimo Beograd deo, podneo dve krivične prijave protiv bivšeg ministra Gorana Trivana i to za krivično delo Nepreduzimanje mera zaštite životne sredine iz čl. 261 KZ i Zbog povrede prava na informisanje o stanju životne sredine iz člana 268 KZ. Ne iznenađuje nas što se vlast ne bavi zagađenjem kada predsednik Aleksandar Vučić tvrdi da „mi ne možemo da budemo zagađeni“ i „O kakvom bre crnom zagađenju pričamo.“
Inicijativa Ne davimo Beograd već godinama upozorava na prekomernu zagađenost i poziva vlasti na hitnu primenu mera za poboljšanje stanja vazduha. Kako bismo pomogli građanima da vode računa o zdravlju, pokrenuli smo i aplikaciju koja prati stanje kvaliteta vazduha.
Pozivamo građane da preuzmu i koriste ovu aplikaciju i sami prate kvalitet vazduha u našem gradu. Aplikacija AirCare dostupna je za:
* android: https://play.google.com/store/apps/details?id=com.gorjan.airquality
* ios: https://itunes.apple.com/us/app/aircare-air-quality/id1190987663?mt=8
Neprestano upozoravamo javnost na ovaj problem jer smatramo da je nedopustivo da se stanovništvo izlaže brojnim zagađivačima, među kojima je i sumpor-dioksid koji izaziva komplikovane respiratorne probleme.
Pozivamo građane da se pridruže Ne davimo Beograd kako bismo oslobodili naše gradove od kriminalne vlasti, zaustavili štetne projekte i izborili se da oni postanu dobro i zdravo mesto za život.
Pročitaj i ovo:
Veselinović povodom deset godina od rušenja u Savamali: Građani i dalje vode iste bitke za pravo na grad
Povodom deset godina od rušenja objekata u Savamali, osvrćemo se na društvene pokrete koji su 2016. nastali, njihov razvoj i razvoj grada – kako se degradirao kvalitet urbanog razvoja, a bezbednost i životi ljudi stavljeni u drugi plan pred profitom. O tome za Mašinu govorio je Dobrica Veselinović.
Đorđević: Vlast namerava samo formalno da ispuni preporuke ODIHR
Kopredsednica Zeleno-levog fronta Biljana Đorđević ocenila je danas da vlast nastoji samo formalno da ispuni preporuke Posmatračke misije Kancelarije OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), ali da je problematično to što u procesu pisanja izbornih zakona koji su stigli u Skupštinu Srbije nisu učestvovali predstavnici opozicije i civilnog društva.
ZLF na Globalnom Sumud parlamentarnom kongresu u Briselu
Kopredsednica Zeleno-levog fronta i narodna poslanica Biljana Đorđević je delegatkinja na Global Sumud parlamentarnom kongresu u Briselu, radi političke podrške brodovima Globalne flotile Sumud koji su 14. aprila iz Barselone zaplovili ka Gazi. Na brodovima plovi preko 1000 volontera iz 70 zemalja, među kojima i jedna osoba iz Srbije.






