Pokret Ne davimo Beograd osuđuje odluku policije da zabrani Europrajd, i zahteva da se svim našim građanima omogući da slobodno slave svoju različitost, održavaju manifestacije koje oni smatraju da su važne, na način na koji oni smatraju da treba, ukoliko nikoga ne ugrožavaju i ne pozivaju na mržnju, kao što Europrajd svakako ne radi.
„Oko ljudskih prava nema kompromisa. Borba za solidaran i slobodan grad jeste ono čemu svakodnevno težimo, i to su osnovne vrednosti bez kojih nema istinske promene u našem društvu”, izjavio je šef odborničke grupe Ne davimo Beograd i koalicije MORAMO, Dobrica Veselinović.
Pokret Ne davimo Beograd podržava kontinuiranu borbu za ljudska prava kako na ulici, tako i u institucijama.
Slobode i prava, a naročito prava manjina, nisu poklonjene nego su kroz dugu borbu izborena civilizacijska dostignuća. LGBT+ pokret još od 1969. godine i Stounvolskih pobuna u SAD-u predstavlja pokret koji se bori za solidarnost, slobodu, ljubav, jednakost. Upravo ove vrednosti zastupa i Pokret Ne davimo Beograd još od svog osnivanja. Borba za solidaran i slobodan grad jeste ono čemu svakodnevno težimo, i to su osnovne vrednosti bez kojih nema istinske promene u našem društvu.
Niko nije slobodan, dok svi nismo slobodni! Vidimo se u subotu da se zajedno borimo za solidarno društvo po meri svih nas.
Pročitaj i ovo:
Branislav Guta Grubački: Odlazak Miloševića mlađeg na skup SNS nije nimalo slučajan
Pristalice režima su juče radno obeležili rođendan Slobodana Miloševića, rodonačelnika ovog permanentnog ludila koje živimo (uz par godina predaha) već skoro četiri decenije.
Zeleno-levi front i udruženje građana „Ekomorf“ podneli nove krivične prijave zbog divlje gradnje na Milićevom brdu
Zeleno-levi front i udruženje građana Ekomorf podneli su nove krivične prijave protiv više N.N. lica zbog nezakonite gradnje i uništavanja jednog od poslednjih netaknutih zelenih područja u istočnom delu Beograda, Milićevog brda.
Đorđe Pavićević za Vreme: O slobodi nemišljenja ili ko šta da radi
Moralno ushićenje je, nakon veličanstvenog i nikad većeg skupa 15. marta, probudilo i političku nadu: zamirisala je pobeda. Postavilo se pitanje takozvane “političke artikulacije” ili, starijim rečnikom rečeno, pitanje “šta da se radi?”.