Brojni primeri rušenja vrednog arhitektonskog i istorijskog nasleđa na Vračaru, kao i popunjavanje praznih prostora višespratnicama, govore nam da je grad Beograd odustao od zaštite ove ambijentalne celine.

Najnoviji slučaj je priprema za rušenje predratne kuće u Hadži Milentijevoj 72. Ovaj objekat je od strane gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture valorizovan kao objekat od posebne vrednosti. Trenutno majstori uklanjaju telekomunikacione instalacije sa kuće i iznose nameštaj, a komšije se plaše da će rušenje nastupiti u narednih nekoliko dana.

Vračar se nalazi pod ogromnim pritiskom investitorskog urbanizma. Prethodno smo upozoravali da su važni kulturni-istorijski objekti na udaru u ulici Prote Mateje, zatim u Moravskoj, Janka Veselinovića i Hadži Milentijevoj ulici, ali i da se nije odustalo od plana detaljne regulacije za blok ulica Njegoševa-Smiljanićeva-Krunska-Kneginje Zorke, koji je nakon burne reakcije javnosti privremeno povučen.

“Razvoj grada ne sme biti podređen isključivo interesu investitora za zaradom, već mora odgovori i na potrebe građana koji žive u tom gradu. Ukoliko se sve slobodne površine popune, kako će se rešiti ogroman pritisak na infrastrukturu, saobraćaj, zelene i javne površine, do čega dovodi podizanje novih višespratnica i gustine naseljenosti.” – izjavio je Dobrica Veselinović.

Pokret Ne davimo Beograd zahteva da se odmah donese zaštita kulturno-istorijske celine Kotež-Neimar kako bi zaustavilo skrnavljenje nasleđa Vračara koje je već dovoljno uništeno, a preti mu nestanak u celosti.

Pročitaj i ovo:

Kozma: Potrebna reforma cele železničke strukture, a ne izmene koje se prave samo da bi prikazale normativni napredak ka evrointegracijama

Odbor Skupštine Srbije za evropske integracije danas je prihvatio Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju, a poslanik Zeleno-levog fronta Robert Kozma istakao je da taj predlog zakona ne polazi od pravog konteksta i realne situacije na terenu, već su izmene napravljne samo kako bi bile „štiklirane“ i kako bi prikazale normativni napredak ka evrointegracijama.