Kandidatura Grada Beograda za Zelenu prestonicu Evrope je pokušaj da se skrene pažnja sa katastrofalnih posledica po zdravlje koje ostavlja nebriga i ignorisanje problema zagađenja. Nakon osam godina naprednjačke vlasti, jasno je da oni nemaju nikakvu nameru da se bave rešavanjem ogromnih problema, več isključivo manipulacijama javnosti i skretanjem pažnje.

Decenijski problem katastrofalno zagađenog vazduha koji predstavlja svakodnevnu opasnost za zdravlje građana, upotreba uglja u proizvodnji energije, izgradnja spalionice u Vinči koja će nastaviti da zagađuje vazduh, neusklađenost sa evropskim zakonima u tretiranju otpada, nedostatak prerade otpadnih voda, sporo donošenje ili nedonošenje neophodnih zakona, planova i strategija, uništavanje javnih zelenih površina, prirodnih staništa i zaštićenih prirodnih dobara su realnost u kojoj se nalazi Beograd. Složenost problema koji karakterišu našu životnu sredinu zahteva ozbiljna i hitna rešenja.
Ova kandidatura nije neozbiljna ambicija gradonačelnika koji je zalutao na najodgovornije mesto u gradu, već je svesna obmana i pokušaj da se javnost drži u zabludi da je Beograd zdrava i uređena životna sredina o kojoj se oni tako prilježno brinu, a da sa druge strane ništa ne preduzima u pravcu stvarnog rešenja problema.
Da bi se pomenuta titula zaslužila, komisija razmatra 12 indikatora koji obuhvataju upravo kritične tačke naše životne sredine: kvalitet vazduha, upravljanje otpadom, vodu, prirodu i biodiverzitet, održivo korišćenje zemljišta, zeleni rast i eko inovacije, prilagođavanje na klimatske promene, ublažavanje posledica klimatskih promena, održivu urbanu mobilnost, energetske performanse i upravljanje.
A sama kandidatura, pored ostalog, podrazumeva mere koje su gradovi sproveli u prethodnih pet do deset godina, kao i kratkoročne i dugoročne planove i načine da se oni ostvare. Naredne godine će ovu titulu poneti francuski grad Grenobl zbog dostignuća u oblastima ublažavanja klimatskih promena, održive upotrebe zemljišta, održive urbane mobilnosti, buke i energetskih performansi. Taj grad, pored ostalog, masovno je podsticao sadnju drveća, a u toku desetogodišnjeg perioda je smanjio emisije štetnih gasova za 25%.
U poređenju sa takvim dostignućima, ova kandidatura biće za građane i građanke Beograda još jedna izgubljena trka, isključivo zbog toga što se Grad nije bavio problemima životne sredine, već je pustio da oni narastaju istom brzinom kojom je rastao i profit pojedinaca, koji su odlučivali o svojim interesima, a ne o interesima zajednice, za koju su bili i ostaju odgovorni.
Beograd može biti dobar grad, ali samo ukoliko na odgovorna mesta dođu ljudi koji će donositi odluke u skladu sa interesima građana. Postoji ogromni potencijal za promene u našem gradu, a za nas je najbolji pokazatelj toga broj ljudi koji se pridružuju Ne davimo Beograd. Potencijal jednog grada leži u ljudima, njihovom znanju i volji da učestvuju u oblikovanju i uređenju svog grada na najbolji način.
Pridružite nam se da od Beograda napravimo dobar grad!
Pročitaj i ovo:
Novo polje borbe za slobodne škole: RODITELJI, UKLJUČITE SE U SAVETE RODITELJA!
Roditelji preuzmite škole u svoje ruke. Uključite se u savete roditelja i ne dozvolite ćacijima da nam upravljaju školama i obrazovanjem dece.
Rastislav Dinić o Odboru za ljudska i manjinska prava koji nije prenošen uživo: Otvara se put za državno finansiranje univerziteta “Sveti Sava”
U žurbi i bez javne rasprave - tako deo javnosti opisuje nastojanja vlasti da usvoji izmene Zakona o crkvama i verskim zajednicama, čime se otvara put za osnivanje novog državno-crkvenog univerziteta "Sveti Sava".
Tražimo odgovornost zbog propusta u zaštiti od požara
Požar u Deliblatskoj peščari traje već mesec dana. Zato sada moramo da utvrdimo šta je urađeno pre požara, šta nije urađeno i ko je za to odgovoran.






