Kandidatura Grada Beograda za Zelenu prestonicu Evrope je pokušaj da se skrene pažnja sa katastrofalnih posledica po zdravlje koje ostavlja nebriga i ignorisanje problema zagađenja. Nakon osam godina naprednjačke vlasti, jasno je da oni nemaju nikakvu nameru da se bave rešavanjem ogromnih problema, več isključivo manipulacijama javnosti i skretanjem pažnje.
Decenijski problem katastrofalno zagađenog vazduha koji predstavlja svakodnevnu opasnost za zdravlje građana, upotreba uglja u proizvodnji energije, izgradnja spalionice u Vinči koja će nastaviti da zagađuje vazduh, neusklađenost sa evropskim zakonima u tretiranju otpada, nedostatak prerade otpadnih voda, sporo donošenje ili nedonošenje neophodnih zakona, planova i strategija, uništavanje javnih zelenih površina, prirodnih staništa i zaštićenih prirodnih dobara su realnost u kojoj se nalazi Beograd. Složenost problema koji karakterišu našu životnu sredinu zahteva ozbiljna i hitna rešenja.
Ova kandidatura nije neozbiljna ambicija gradonačelnika koji je zalutao na najodgovornije mesto u gradu, već je svesna obmana i pokušaj da se javnost drži u zabludi da je Beograd zdrava i uređena životna sredina o kojoj se oni tako prilježno brinu, a da sa druge strane ništa ne preduzima u pravcu stvarnog rešenja problema.
Da bi se pomenuta titula zaslužila, komisija razmatra 12 indikatora koji obuhvataju upravo kritične tačke naše životne sredine: kvalitet vazduha, upravljanje otpadom, vodu, prirodu i biodiverzitet, održivo korišćenje zemljišta, zeleni rast i eko inovacije, prilagođavanje na klimatske promene, ublažavanje posledica klimatskih promena, održivu urbanu mobilnost, energetske performanse i upravljanje.
A sama kandidatura, pored ostalog, podrazumeva mere koje su gradovi sproveli u prethodnih pet do deset godina, kao i kratkoročne i dugoročne planove i načine da se oni ostvare. Naredne godine će ovu titulu poneti francuski grad Grenobl zbog dostignuća u oblastima ublažavanja klimatskih promena, održive upotrebe zemljišta, održive urbane mobilnosti, buke i energetskih performansi. Taj grad, pored ostalog, masovno je podsticao sadnju drveća, a u toku desetogodišnjeg perioda je smanjio emisije štetnih gasova za 25%.
U poređenju sa takvim dostignućima, ova kandidatura biće za građane i građanke Beograda još jedna izgubljena trka, isključivo zbog toga što se Grad nije bavio problemima životne sredine, već je pustio da oni narastaju istom brzinom kojom je rastao i profit pojedinaca, koji su odlučivali o svojim interesima, a ne o interesima zajednice, za koju su bili i ostaju odgovorni.
Beograd može biti dobar grad, ali samo ukoliko na odgovorna mesta dođu ljudi koji će donositi odluke u skladu sa interesima građana. Postoji ogromni potencijal za promene u našem gradu, a za nas je najbolji pokazatelj toga broj ljudi koji se pridružuju Ne davimo Beograd. Potencijal jednog grada leži u ljudima, njihovom znanju i volji da učestvuju u oblikovanju i uređenju svog grada na najbolji način.
Pridružite nam se da od Beograda napravimo dobar grad!
Pročitaj i ovo:
Lazović: Osuđujemo napade na profesora Đorđa Pavićevića od strane poslanika SNS-a Atlagića
Kopredsednik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović je najoštrije osudio napade i uvrede kojima je bio izložen profesor Fakulteta političkih nauka i poslanik ZLF Đorđe Pavićević, na sednici skupštinskog Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo, od strane poslanika Srpske napredne stranke.
Lončar: Zahtevamo vraćanje troje radnika JKP Toplana u Novom Sadu na svoja radna mesta
Troje radnika JKP Toplana u Novom Sadu dobilo je otkaz od direktora Nenada Barca zbog njihove podrške studentskim protestima.
ZLF nakratko „vratio“ pešački prelaz na Terazijama
„Nakon besmislenog poteza Šapića koji je uklonio prelaz, sada je vraćen tamo gde pripada", stoji u saopštenju Zeleno-levog fronta. Platno, koje je improvizovalo pešaćki prelaz, sklonjeno je nakon 15 minuta.