Piše: Alfonc Rakaj

Izvor: europeanwesternbalkans.com

Koliko god primamljivo ili opravdano bilo, gospodinu Ediju Rami i njegovim kolegama iz regije bilo bi bolje da ne grizu ruku koja „hrani” njihov narod, koja ulaže u njihovu budućnost, koja gradi njihove škole.

Javna kritika Europske unije predstavlja novi i do sada neviđeni razvoj albanske politike. Izjave albanskog premijera, Edija Rame, da Unija u pandemijsko doba zemlje Zapadnog Balkana tretira kao drugorazredne jedinice, predstavljaju značajan preokret u onome što je do sada rečeno o tome kako se EU doživljava u regiji.

Politike cijepljenja

Kritike upućene Bruxellesu pojačale su se kada je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, reagirao na zabranu izvoza medicinske opreme zemljama koje nisu članice EU, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana. U pokušaju spašavanja svog unutarnjeg političkog položaja, predsjednik Vučić okrenuo se prema Istoku kako bi osigurao pomoć Kine i Rusije, što je nadoknadilo ovu prazninu.

Istog mjeseca medicinska oprema namijenjena Albaniji blokirana je na granici s Grčkom zbog iste zabrane izvoza medicinske opreme. Na sličan način kao što se dogodilo u Beogradu, samo dva dana kasnije, avion pun medicinske opreme iz Turske je sletio u Tiranu. I pored toga što se Rama u to vrijeme suzdržao od oštrih kritika na račun EU, njegova reakcija bila je slična reakciji srpskog mu kolege. Zanimljivo je da su kritike obojice državnika upućene u razdoblju uoči izbora.

Na konferenciji za medije prošlog mjeseca, kada je najavljen plan imunizacije, Edi Rama kritizirao je EU jer ,,ona misli samo na sebe”. Prema njegovim riječima, Unija nije u stanju zauzeti jedinstven pristup te je ,,prepustila državama članicama da surađuju sa zemljama koje nisu članice”, kao što je to slučaj na Zapadnom Balkanu, unatoč primjedbama kako se pandemija može nadvladati samo zajedničkim naporima.

U jednom svom intervjuu, veleposlanik EU u Albaniji priznao je da ga je iznenadila Ramina izjava s obzirom na veliku solidarnost koju je Unija pokazala prema Albaniji 2020. godine, kada je, između ostalog, osigurano 115 milijuna eura za rekonstrukciju štete uzrokovane potresom i organizaciju donatorske konferencije na kojoj je obećano 1,15 milijardi eura.

U jednoj večernjoj televizijskoj emisiji, Rama je na ove tvrdnje odgovorio rekavši kako ne misli da je za to kriva Europska komisija, već je okrivio određene države članice EU, koje su, prema njegovom mišljenju, bile sebične i cinične. Premijer je istaknuo i kako je Francuska jedna od zemalja koja ima cjepivo na zalihama, i iako nisu spremne za upotrebu u narednih nekoliko dana ili tjedana, ona ih nije podijelila zemljama Zapadnog Balkana čime bi omogućila cijepljenje medicinskog osoblja.

Takve su tvrdnje smjesta odlučno odbačene. Francusko veleposlanstvo u Tirani uputilo je usmenu notu Ministarstvu Europe i vanjskih poslova ukazujući na neistinitost iznesenih navoda od strane premijera Rame. Nota također ukazuje na neprimjerenost napada na prijateljsku i savezničku zemlju. Njemački veleposlanik u Albaniji izjavu Edija Rame nazvao je ,,znakom nedostatka strpljenja u kriznim vremenima”.

S obzirom da mu je bilo jasno kako kritika nije dobro prihvaćena ni u Bruxellesu ni u zemljama članicama EU, Edi Rama je požurio objasniti da kritika nije bila usmjerena izravno na Francusku, već na generalno isključenje ,,zemalja Zapadnog Balkana u raspodjele cjepiva od strane EU” za što, prema njegovim riječima, ,,nema opravdanja”. Međutim, Rama nije povukao svoje prethodne izjave, što pokazuje da je uvjeren u njih.

Ova borba bila je nepotrebna, ali i pravovremena za Ramu, čiji su saveznici u EU i ključnim državama članicama sve udaljeniji, što se moglo vidjeti iz nedostatka bilateralnih sastanaka s njegovim europskim kolegama. Očekivalo bi se da predsjedavajući OSCE-a i glavni albanski diplomat do prije mjesec dana bude suptilniji i taktičniji u svojim kritikama, ali, na iznenađenje mnogih, odlučio je koristi direktne riječi. Bez obzira na opravdanost njegove kritike važno je imati na umu lokalni kontekst ovih događaja.

Ovaj tekst je objavljen u okviru inicijative „Priče iz regiona” koju sprovode Res Publica i IKS, u saradnji sa PCNEN i partnerima iz Albanije (IDM), Hrvatske (Lupiga), Kosova (Sbunker), Srbije (Ne Davimo Beograd), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba), Bugarske (Sega.bg), Grčke (Macropolis) i Slovenije (Had).

Kritika koja Albaniji nije trebala

 Pred kraj svog drugog mandata, u kojem je njegova stranka vladala većim dijelom zemlje, bez veće kontrole, Rama se usredotočio na predstojeće izbore. Pod pritiskom obećanja o boljem životu i boljoj ekonomiji, isporuka cjepiva bila je ključna za njegova predizborna obećanja kojima pokušava spasiti nade svoje stranke za treći mandat.

Čini se da su uobičajeni trikovi u kampanji ovog puta manje privlačni jer je povjerenje u političke stranke izuzetno nisko. ,,Uvučena” u propagandu, vlada Edija Rame nije uspjela postići rezultate u mnogim područjima, uključujući i integraciju u EU. I pored toga što je zemlja stekla status kandidata u samo godinu dana od svog prvog mandata 2014. godine, napredak u otvaranju pristupnih pregovora suočio se s nekoliko prepreka, od kojih se neke ne mogu pripisati nedostatku napora Tirane. Znajući da je proces izvan njegove sfere utjecaja, nešto što je dobrovoljno prihvatio puno ranije kao opravdanje za nedostatak reformi, Ediju Rami u interesu je da ima snažniju riječ u stvarima koje se događaju oko njega.

Kritika EU i njene šeme o imunizaciji može se opravdati u kontekstu kredibiliteta i predanosti u vremenu kada je integracija postala manje predvidljiva nego ranije. Kao rezultat toga, u Skoplju, Tirani, Prištini ili bilo gdje drugdje u regiji, proces potiče prekršena obećanja, propuštene prilike i smanjeni interes za proširenje među državama članicama. Uz to, u trenutnom portugalskom predsjedanju Europskom unijom na listi prioriteta čak se ni ne spominje proširenje.

Međutim, kritika Edija Rame zvuči isprazno kada stiže iz Turske – zemlje koja ima problematične odnose s EU. Ona zvuči još ciničnije s obzirom na domaći kontekst u kojem su izrečene, imajući u vidu to da se mnogi dijelovi zemlje nose sa posljedicama nedavnih poplava, uključujući i nedostatak vode i struje ili ograničen pristup cestama zbog ozbiljne štete prouzrokovane lošom infrastrukturom. Očigledno je da je skretanje javnog mnijenja s ovih pitanja privlačnija alternativa tri mjeseca pre općih izbora.

Ponudivši albanskim građanima manje nego 2013. ili 2017. godine, ali s jednakom željom za izbornom pobjedom, vladajuća stranka okupila je političare iz opozicionih stranaka i ponovo prihvatila one koji su prethodno iz politike uklonjeni Zakonom o diskriminaciji, koji je imao za cilj očistiti albansku politiku od inkriminiranih osoba.

U svjetlu rastućeg duga i ekonomskog usporavanja uslijed pandemije, izborna obećanja Edija Rame ovoga su puta konkretnija. Umjesto ekonomskog rasta, više radnih mjesta i većih plaća, obećao je osigurati nesmetanu opskrbu vodom za sva urbana područja u svom trećem mandatu.

S obzirom da je imunizacija najvažnija za kampanju, Edi Rama može imati najveću korist od javnih kritika EU. U najboljem slučaju to može dovesti do veće pomoći i pažnje, a u najgorem može odvratiti pažnju od neuspjeha njegove Vlade.

Lekcije

Teško je predvidjeti hoće li se o politikama cijepljenja u predstojećem periodu razgovarati iza zatvorenih vrata, ali jasno je da Ramina kritika nije dobro prihvaćena od partnera iz Unije i država članica u kojima su svi uložili velike iznose novca u cilju financiranja javnih projekta u Albaniji i zemljama Zapadnog Balkana.

Mogućnost ponavljanja srpskog scenarija gdje je javno mnijenje bilo izmanipulirano do te mjere da 40% ljudi misli kako je najveći donator u zemlji Kina, treba biti podsjetnik svima nama na ono što se moglo dogoditi. U Albaniji je javno mnijenje o EU i dalje vrlo pozitivno, jer 86% građana smatra da je članstvo pozitivna stvar, dok je u Srbiji taj postotak samo 32. Međutim, to se može promijeniti ukoliko se nastavi trenutna retorika. Iz tih razloga države članice EU, lokalni mediji i civilno društvo moraju uvjerljivo odbaciti one izjave koje bi žrtvovale dugoročni proces u zamjenu za dnevnopolitičke poene.

Koliko god primamljivo ili opravdano bilo, gospodinu Rami i njegovim kolegama iz regije bilo bi bolje da ne grizu ruku koja ,,hrani” njihov narod, koja ulaže u njihovu budućnost, koja gradi njihove škole. Ciljana pobjeda na izborima ne bi trebala kočiti odnose s EU, koja je glavni donator, investitor i ekonomski partner Albanije. To se nakon predstojećih izbora neće promijeniti.

Alfonc Rakaj je istraživač i koordinator projekta za demokratizaciju, sigurnost i integraciju Albanije i zapadnog Balkana na Institutu za političke studije u Tirani. Magistrirao je međunarodne odnose na King’s College u Londonu. Završio je dodiplomski međunarodni studije na Oregon State University, SAD.

Pročitaj i ovo:

Pressures on Ne davimo Beograd and independent media in Serbia

The construction company Millennium Team is suing Ne davimo, asking for almost 100,000 € for material damages. These are supposedly caused by our publishing of a text on changes to the Belgrade urban plan. This change allows Millennium Team to demolish the Goša Institute for research and development and build a residential-business complex on the lot.

Robert Kozma for VOA: Election conditions still need to be improved

“We participate in these discussions because Serbia has an undemocratic regime. Unfortunately, the ruling government has transformed some form of democratic elections that had existed into an undemocratic hybrid regime. This has been assessed in several recent reports, such as Freedom House’s or the European Parliament’s. This is why we have these discussions, and not because we are asking for some political concessions. No, we only ask that citizens’ rights be respected”, Kozma said.