Već nekoliko meseci region „diše“ u vanrednim okolnostima koje je prouzrokovao COVID-19. Kako bi sprečili širenje virusa, vlade iz regiona preduzimaju niz mera. Neki od njih zadiru u ljudska prava i slobode. Građani, institucije i privatni sektor suočavaju se sa nizom različitih izazova. Znamo situaciju kod kuće, ali kako se susedne zemlje nose sa pandemijom? Koji su njihovi izazovi? Kakve lekcije možemo da izvučemo iz ove zdravstvene (i ekonomske) katastrofe?

Da bismo odgovorili na ova pitanja, pokrenuli smo blog inicijativu sa sedam organizacija i autora iz regiona (Albanije, BiH, Kosova, Crne Gore, Srbije i Severne Makedonije). Tokom dve sedmice (24. juna – 6. jula) prenosićemo kako je COVID-19 napao zemlje iz regiona, koje su mere preduzele lokalne institucije i kako su građani reagovali na te mere. Naučićemo iz njihovih uspeha, ali i iz njihovih grešaka.

Prenošenjem njihovih „priča“ učimo o izazovima sa kojima se region suočava u narednih nekoliko meseci i saznajemo kako će izgledati povratak u normalu za sve nas.

Inicijativu „Priče iz regiona” sprovode Res Publica i Institut za komunikacijske studije (Severna Makedonija), u saradnji sa Institutom za demokratiju i medijaciju (Albanija), Analiziraj.ba (BiH), Radio KIM (Kosovo), Sbunker (Kosovo), građanskom inicijativom „Ne davimo Beograd“ (Srbija) i PCNEN (Crna Gora).

Inicijativa se sprovodi u okviru projekta „Poveži tačke: poboljšane politike kroz građansko učešće“ koji realizuje Institut za komunikacijske studije, uz podršku Britanske ambasade u Skoplju.

Pročitaj i ovo:

Dimitrijević: U defanzivi su i ne snalaze se, loši potezi i histerične poruke

„Protesti su protiv nasilja, a svakog dana imate nove pojave nasilja. Način na koji SNS vlada je – nasiljem, takvom vrstom komunikacije, ona polazi od parlamenta, odozgo, to nasilje nastaje u našoj najznačajnijoj instituciji. Nasilje u skupštini je sve veće i veće, osećaju se ugroženim i kad ih Radomir Lazović izbezumi činjenicama, oni to ne mogu da podnesu, pritom ga napada čovek koji više i nije poslanik. Taj dom je pod SNS-om izgubio ono malo kredibiliteta koji je imao“, smatra Dimitrijević.

Podrška akademske zajednice zahtevima građanskih protesta

Već čitavu deceniju, Srbija je zemlja u kojoj ne postoji politička odgovornost. Umesto nje, u našem društvu se kao najviša vrlina uzdiže podanički odnos prema vlasti. Iz tog razloga se i odgovor na stravične tragedije koje su ovog proleća zadesile Srbiju sveo na pokušaje nosilaca vlasti da se izbegne bilo kakva politička odgovornost.