U ovoj političkoj klimi, građani i ekonomija zemlje su žrtve rata između političara.

Piše: Lirim Gaši

Već je očito da pandemija nije uticala samo na naše zdravlje, već da je snažno uticala i na ekonomiju. Izolacija i paraliza javnog života utiču na ekonomije svake zemlje. Globalna trgovina i investicije, kao i državni prihodi opali su, dok je javni dug povećan. Neki istraživači smatraju pandemiju trećim najvećim incidentom u 21. veku sa globalnim uticajem, nakon 11. septembra i globalne finansijske krize 2008. godine. U ekonomskom smislu, duga kriza podrazumeva više poslovnih bankrota i velike štete industrijama poput trgovinskih centara, maloprodajnih lanaca i turističkih putovanja.

Velika dilema za sve zemlje predstavlja: kako obuzdati virus i istovremeno stimulisati ekonomski oporavak? Što je duži period izolacije, toliko ekonomska situacija postaje još teža na mikro i makro nivou.

Naglo zatvaranje

Prvi slučaj KOVIDA-19 pojavio se na Kosovu 13. marta 2020. godine, a broj zaraženih se do sada neprestano povećavao. Ukupan broj pozitivnih slučajeva na Kosovu trenutno iznosi 15.172, od 57.239 sumnjivih slučajeva na virus i 615 smrtnih slučajeva. Preventivne mere za širenje virusa na Kosovu započele su pojavom prvih slučajeva. 11. marta odlučeno je: zatvoriti obrazovne ustanove, obustaviti vazdušni i kopneni saobraćaj iz stranih visoko rizičnih zemalja, sprovesti obaveznu kontrolu putnika iz zemalja pogođenih epidemijom i sprovesti obaveznu samoizolaciju ljudi koji dolaze iz zemalja pogođenih virusom.

A opet, sa druge strane, 15. aprila stroga mera za ograničavanje slobode kretanja stupila je na snagu, počevši od dozvoljenih 90 minuta dnevno i postupno se povećavajući prema proceni situacije sa pandemijom. Procenjujući da se pandemijom dobro upravlja, 4. maja odlukom Ministarstva zdravlja započelo je postepeno ekonomsko otvaranje. U početku je bilo dozvoljeno da rade građevina, maloprodaja, ugostiteljstvo, dok je u kasnijim fazama dozvoljen rad trgovinskim centrima, sportskim dvoranama, javnom i železničkom saobraćaju itd.

Usvajanjem restriktivnih mera u martu 2020. godine, došlo je do pada ekonomske aktivnosti na Kosovu, sa efektima koji se vide u povećanju nezaposlenosti, povećanju broja građana sa pogoršanim životnim uslovima, smanjenju agregatne potražnje i proizvodnje, smanjenju dohotka i kapitalnih investicija i još mnogo toga. Kod budžetskih prihoda, prihodi od PDV-a i carinske dažbine imali su značajan pad tokom pandemije.

Dok su u budžetskim izdacima kapitalni izdaci imali značajan pad, gde je na centralnom nivou pad bio za 51,3%, dok je na lokalnom nivou za 30%. Bruto domaći proizvod, koji je 2019. godine na Kosovu iznosio preko 7,1 milijardi evra, u budžetu za 2020. godinu planirano je da se poveća na 7,4 milijarde evra. Zbog pandemije, 2020. godine očekuje se da BDP bude približno 6,8 milijardi evra.

Ovaj tekst je objavljen u okviru inicijative „Priče iz regiona” koju realizujemo u saradnji sa  Res Publica i Institut za komunikacijske studije (Makedonija), i sa ABCnews.al (Albanija), Analiziraj.ba (BiH), Sbunker (Kosovo), PCNEN (Crna Gora), Prlija (Hrvatska) i SEGA (Bugarska). Tekst odražava isključivo stav autora.

Mala preduzeća na udaru

Mala preduzeća su najviše pogođena ekonomskom krizom od pandemije, od kojih ih neka koštaju i njihovo zatvaranje. Od 13. marta do 28. jula, na Kosovu je ugašeno 255 firmi od kojih je 235 samostalnih preduzeća.Kosovska poslovna agencija procenjuje da će ova godina biti rekordna u tom pogledu. Ako se ovaj trend nastavi do kraja godine, moguće je zatvoriti više od pet hiljada kompanija. Nastavkom plaćanja rata, kamata i poreza, nakon tromesečne suspenzije (od marta-do juna), likvidnost najvećih kompanija u zemlji još se više pogoršala – a da ne govorimo o malim preduzećima.

Već je očito da pandemija nije uticala samo na naše zdravlje, već da je snažno uticala i na ekonomiju. Izolacija i paraliza javnog života utiču na ekonomije svake zemlje. Globalna trgovina i investicije, kao i državni prihodi opali su, dok je javni dug povećan. Neki istraživači smatraju pandemiju trećim najvećim incidentom u 21. veku sa globalnim uticajem, nakon 11. septembra i globalne finansijske krize 2008. godine. U ekonomskom smislu, duga kriza podrazumeva više poslovnih bankrota i velike štete industrijama poput trgovinskih centara, maloprodajnih lanaca i turističkih putovanja.

Velika dilema za sve zemlje predstavlja: kako obuzdati virus i istovremeno stimulisati ekonomski oporavak? Što je duži period izolacije, toliko ekonomska situacija postaje još teža na mikro i makro nivou.

Naglo zatvaranje

Prvi slučaj KOVIDA-19 pojavio se na Kosovu 13. marta 2020. godine, a broj zaraženih se do sada neprestano povećavao. Ukupan broj pozitivnih slučajeva na Kosovu trenutno iznosi 15.172, od 57.239 sumnjivih slučajeva na virus i 615 smrtnih slučajeva. Preventivne mere za širenje virusa na Kosovu započele su pojavom prvih slučajeva. 11. marta odlučeno je: zatvoriti obrazovne ustanove, obustaviti vazdušni i kopneni saobraćaj iz stranih visoko rizičnih zemalja, sprovesti obaveznu kontrolu putnika iz zemalja pogođenih epidemijom i sprovesti obaveznu samoizolaciju ljudi koji dolaze iz zemalja pogođenih virusom.

A opet, sa druge strane, 15. aprila stroga mera za ograničavanje slobode kretanja stupila je na snagu, počevši od dozvoljenih 90 minuta dnevno i postupno se povećavajući prema proceni situacije sa pandemijom. Procenjujući da se pandemijom dobro upravlja, 4. maja odlukom Ministarstva zdravlja započelo je postepeno ekonomsko otvaranje. U početku je bilo dozvoljeno da rade građevina, maloprodaja, ugostiteljstvo, dok je u kasnijim fazama dozvoljen rad trgovinskim centrima, sportskim dvoranama, javnom i železničkom saobraćaju itd.

Usvajanjem restriktivnih mera u martu 2020. godine, došlo je do pada ekonomske aktivnosti na Kosovu, sa efektima koji se vide u povećanju nezaposlenosti, povećanju broja građana sa pogoršanim životnim uslovima, smanjenju agregatne potražnje i proizvodnje, smanjenju dohotka i kapitalnih investicija i još mnogo toga. Kod budžetskih prihoda, prihodi od PDV-a i carinske dažbine imali su značajan pad tokom pandemije.

Dok su u budžetskim izdacima kapitalni izdaci imali značajan pad, gde je na centralnom nivou pad bio za 51,3%, dok je na lokalnom nivou za 30%. Bruto domaći proizvod, koji je 2019. godine na Kosovu iznosio preko 7,1 milijardi evra, u budžetu za 2020. godinu planirano je da se poveća na 7,4 milijarde evra. Zbog pandemije, 2020. godine očekuje se da BDP bude približno 6,8 milijardi evra.

Mala preduzeća na udaru

Mala preduzeća su najviše pogođena ekonomskom krizom od pandemije, od kojih ih neka koštaju i njihovo zatvaranje. Od 13. marta do 28. jula, na Kosovu je ugašeno 255 firmi od kojih je 235 samostalnih preduzeća.Kosovska poslovna agencija procenjuje da će ova godina biti rekordna u tom pogledu. Ako se ovaj trend nastavi do kraja godine, moguće je zatvoriti više od pet hiljada kompanija. Nastavkom plaćanja rata, kamata i poreza, nakon tromesečne suspenzije (od marta-do juna), likvidnost najvećih kompanija u zemlji još se više pogoršala – a da ne govorimo o malim preduzećima.

Što se tiče uticaja pandemije na tržište rada – na Kosovo u 2019 godini stopa nezaposlenosti iznosila je 25,7%, odnosno u apsolutnom broju 125.305 nezaposlenih osoba. Iako je stopa zaposlenosti bila oko 30,1%, ili u apsolutnom iznosu, broj zaposlenih iznosio je 368.180. Ako analiziramo ove brojke, na Kosovu dolazimo do zaključka da je tržište rada prilično nestabilno. KOVID-19 može ove podatke učiniti još gorim. Najveći procenat zaposlenih građana na Kosovu ima privremene ugovore, dok je broj zaposlenih bez ugovora oko 20%, što podrazumeva da će na ovu kategoriju najviše uticati pandemija, a poznato je da je i ova kategorija doprinela prihodima domaćinstava.

Privatni sektor pokošen pandemijom

Kao rezultat svega ovoga, na Kosovu se očekuje još najmanje 246.000 nezaposlenih lica iz privatnog sektora u drugoj polovini godine. Povećanje nezaposlenosti povećalo je i broj porodica koje traže socijalnu pomoć. Broj korisnika Sistema socijalne pomoći u januaru 2020godine iznosio je 24.229 porodica, dok je u poslednjem mesecu, u julu, taj broj iznosio 24.737 porodica. U odnosu na februar, broj porodica koje primaju socijalnu pomoć povećao se za 559 porodica u okviru programa socijalne pomoći. Iznos sredstava koji ove porodice dobijaju od Vlade Kosova je u visini od 50 do 150 evra mesečno, u zavisnosti od broja članova.

Hitna ekonomska pomoć

Da bi pomogla preduzećima i radnicima koji su ostali nezaposleni, kao i drugim kategorijama na koje ekonomski utiče KOVID-19, Vlada Kosova je usvojila Hitni fiskalni paket u vrednosti od 179 miliona evra. Vlada, odnosno Ministarstvo finansija i transfera, u 10-om paketu hitnih slučajeva u oblasti preduzeća uključila je tri kategorije radnika koji su bili pogođeni ili oštećeni zatvaranjem preduzeća ili nedostatkom prihoda za te poslove.

  • Redovni radnici, koji će biti izdržavani sa 170 eura tokom dva meseca;
  • Redovni radnici sa punim radnim vremenom koji su bili otpušteni tokom pandemije dobijaće 130 evra za tri meseca;
  • Zaposleni koji su bili plaćeni u gotovini i koje će privatni biznis proglasiti za novozaposlene u privatnom preduzeću, podržaće se sa 130 evra tokom dva meseca nakon registracije.

Propuštena šansa za bolju budućnost

Prve nedelje jula meseca, vlada Kosova podnela je Skupštini Kosova Nacrt-zakon za ekonomski oporavak. Ovaj Nacrt-zakon, ukoliko bude usvojen, omogućiće građanima zemlje da povuku 10% svojih sredstava koja se nalaze u Fondu za penzijske štednje, povećavajući ukupnu potražnju u privredi. Zakon je takođe predvideo i kreditiranje privrede pod povoljnim uslovima, pogotovo za mala preduzeća i poljoprivrednike – pokrivanjem rizika i subvencionisanjem kamatnih stopa od strane Vlade Kosova. Izmenama Zakona o PDV-u, stopa PDV-a bila bi smanjena sa 18% na 8% za hotelijerstvo i ugostiteljstvo. Ovo bi stvorilo pravnu mogućnost za vladu Kosova da primeni značajne mere koje će stimulisati proces ekonomskog oporavka i poboljšati život građana. Međutim, zbog nedostatka kvoruma, ovaj zakon nije usvojen.

U drugoj polovini septembra, Skupština Kosova imala je drugu priliku da donese zakon. Ali čak se i tada pokazalo da je trenutna vlada u krizi, a da je politička tvrdoglavost iznad interesa građana. Političko rivalstvo unutar vladajuće koalicije čini vladajuću većinu praktično nesposobnom za donošenje odluka.

Saradnja za ekonomski oporavak

Sa druge strane, opoziciji nedostaje političke volje i čeka najpovoljniji trenutak za rušenje vlade. U ovoj političkoj klimi, građani i ekonomija zemlje su žrtve rata između političara. Ekonomski oporavak je dug i mukotrpan proces i zahteva saradnju svih aktera radi usaglašavanja niza odluka i aktivnosti, uključujući međunarodne ekonomske sporazume, povećanje javnog duga, stvaranje novih mogućnosti za izvoz kosovskih proizvoda, promovisanje regionalne saradnje, ulaganja u infrastrukturi itd. Nesposobni predvideti kraj pandemije, ali ujedno i povratak u iste društveno-ekonomske uslove pre pandemije, novonastalu situaciju treba posmatrati kao priliku za testiranje novih ekonomskih i socijalnih politika.

Potrebne su i reforme neformalnog i formalnog obrazovanja. Haos stvoren na tržištu rada zahteva nove javne politike, pogotovo nove socijalne politike.

Finansijska podrška preduzećima koja zapošljavaju mlade radne snage i smanjenje poreza za mala preduzeća sigurno će dovesti do njihove bolje ekonomske i socijalne dobrobiti, ali ujedno pomoći će i građanima koji su u potrazi za posao kao rezultat ekonomske devastacije izazvane pandemijom.

Lirim Gashi diplomirao je pravo na Pravnom fakultetu i povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Prištini. Magistrirao je međunarodno pravo. Trenutno radi kao odvjetnik u svom odvjetničkom uredu.

Pročitaj i ovo:

ZLF će se boriti za vodu kao javno dobro!

Zeleno-levi front 22. marta, na Svetski dan voda, ističe da je voda prirodno i javno dobro, koje mora biti dostupno svima, a da su usluge vodosnabdevanja od osnovnog značaja za život i zdravlje stanovništva. Podsećamo javnost na nekoliko važnih elemenata, problema, ali i rešenja u vezi sa vodosnabdevanjem u Beogradu.

Zeleno-levi front Užice podneo krivične prijave

Zeleno-levi front Užice je danas Osnovnom javnom tužilaštvu u Užicu podneo krivičnu prijavu protiv Dušana Jovanovića zastupnika firme Opus DJ i Milana Stanimirovića bivšeg načelnika Gradske uprave za poslove organa grada, opštu upravu i društvene delatnosti grada Užica, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo Zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom koja se odnosi na angažovanje scenariste i reditelja za ceremoniju otvaranja manifestacije Užice-prestonica kulture 2024. godine.