Neadekvatne mjere Vlade Crne Gore uticale su da u periodu od februara do aprila dođe do pada depozita za 138 miliona eura i to najviše u privatnim kompanijama, kojima je bila ugrožena likvidnost, kao i porast nezaposlenih od oko 5 000 ljudi i to samo u aprilu.

Piše: Miloš Krivokapić

Pojavom korona virusa u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore je ubrzo uvela restriktivne mjere koje su uključivale zabranu javnog okupljanja građana, održavanje fizičke distance među ljudima, te zatvaranje brojnih djelatnosti kako bi se spriječilo širenje virusa. Da nije bilo restriktivnih mjera, broj zaraženih bi brže rastao kao i smrtnost oboljelih, što bi izazvalo veliki pritisak na zdravstveni sistem. Sa druge strane, uvedene restriktivne mjere su paralisale krhku crnogorsku ekonomiju u kojoj turizam kao volativna grana privrede ima učešće od 25% u BDP-u zemlje.

Budući da su granice bile zatvorene od polovine marta do polovine avgusta, to je osim drastičnog pada broja turista dovelo do daljeg prelivanja na druge grane privrede što je nadalje uticalo na pad proizvoda i usluga onih grana koje su direktno ili indirektno vezane za turizam.

Pokrenuta spirala dovela je do toga da država prihoduje manje poreza, a kompanije već duže vremena snižavaju plate zaposlenih ili ih otpuštaju uslijed pada prihoda. Pokrivenost uvoza izvozom ekonomije je svega nekih 16 %, javni dug države je preko 80 %, a deficit budžeta, deficit platnog bilansa, te pad kreditnog rejtinga zemlje do zone špekulativnog duga, samo potvrđuje koliko je crnogorska ekonomija ranjiva, a eksterni šokovi poput korona virusa pravi su izazov i za mnogo razvijenije ekonomije od crnogorske.

Ovaj tekst je objavljen u okviru inicijative „Priče iz regiona” koju realizujemo u saradnji sa  Res Publica i Institut za komunikacijske studije (Makedonija), i sa ABCnews.al (Albanija), Analiziraj.ba (BiH), Sbunker (Kosovo), PCNEN (Crna Gora), Prlija (Hrvatska) i SEGA (Bugarska). Tekst odražava isključivo stav autora.

Prvi paket mjera

Vlada Crne Gore je donijela prvi paket mjera krajem marta ove godine. Jedna od najznačajnijih stavki u tom prvom paketu mjera bilo je davanje 70 % subvencija od minimalne zarade za zatvorene djelatnosti i 100 % poreza i doprinosa na minimalnu platu za svakog zaposlenog radnika. Za ugrožene djelatnosti koje su nastavile sa radom, a koje je korona virus uzdrmao, subvencija je iznosila 50 % bruto iznosa minimalne plate za registrovanog zaposlenog.

Uvedene mjere nisu bile dovoljne da saniraju negativne uticaje po ekonomiju gdje je minimalna plata 222 eura u zemlji u kojoj oko 98 % ekonomije čine mikro, mala i srednja preduzeća. U isto to vrijeme, krajem marta ove godine, Vlada Velike Britanije je zaposlenima pogođenim korona virusom davala plate u iznosu od 80% koje primaju, do 2500 funti neto mjesečno.

Prošle godine prihod od turizma iznosio je 1.100.000.000 eura, a ove godine očekuje se da turizam bude maksimalno na nivou od 10 % od prošlogodišnjeg, što znači da će prihodi ove godine biti manji za skoro jednu milijardu eura. U Crnoj Gori ima preko 1000 taksista koji nisu radili uslijed pandemije tokom marta i aprila, pa se na njihovom primjeru može vidjeti koliki je negativan uticaj korona virusa na zaposlenost. Takođe, ima oko 6 000 zaposlenih u hotelskoj industriji pa je onda jasno vidljiva razmjera krize na industriju na koju je indirektno povezano još 35 000 ljudi i to ponajviše ugostitelji i trgovci.

Drugi paket mjera

Krajem aprila ove godine Vlada Crne Gore je pomogla turizam sa 5 miliona eura, što je nedovoljno za privrednu granu koja zapošljava preko deset hiljada ljudi i koja je generisala prihod od milijardu eura prošle godine. Tim drugim paketom mjera utvrđeno je još da 100 000 zaposlenih u privredi dobije pomoć u iznosu od 46 miliona eura neto za period od tri mjeseca, što je nekih 130 eura mjesečno po zaposlenom, a to je daleko ispod minimalne zarade. Platni promet u aprilu prošle godine iznosio je 1.65 milijardi eura, a ove godine svega 1.1 milijardu eura, pa se i tu vidi razarajući efekat korona virusa.

Izvor: balkaninsight.com

Dok traje drugi paket pomoći, Vlada CG je smanjila plate funkcionerima sa najvećim zaradama u administraciji do 50 %, Elektroprivreda je udvostručila subvencije najugroženijim porodicama gdje je 20.892 socijalno ugroženih lica i to je koštalo 825 000 eura. Data je jednokratna pomoć nezaposlenim licima koji su se našli na evidenciji Zavoda za zapošljavanje na dan 31. marta i takvih lica je bilo 16 000, kao i djelu penzionera, što je zajedno koštalo 290.000 eura.

Krajem maja Crna Gora je otvorila granice ka zemljama Evropske Unije, no to nije dovelo do dolaska inostranih gostiju, budući da su Rusija, Srbija i Bosna i Hercegovina primarna tržišta odakle dolaze ljudi, pa su i mnogi hoteli ostali zatvoreni cijeli jun. Rebalans budžeta je u junu rađen pod pretpostavkom pada turizma 40 %, no kako je njegov pad duplo veći, onda je jasno da će u državnoj kasi nedostajati puno više novca nego što je projektovala vlast.

Plaže i hoteli u julu bili su sablasno prazni, povećavao se broj zaraženih korona virusom, a nezaposlenost je porasla za oko 30 000 ljudi, pogođeni su doslovno svi – turizam, ugostiteljstvo, trgovina, poljoprivreda, prehrambena industrija. Sezonskog zapošljavanja nije bilo, nego su zaposlenima smanjivani radni sati i dijeljeni otkazi uslijed povećanja zaliha, nagomilanih troškova i niskih prihoda. Kruzeri nisu uplovljavali u Boku Kotorsku, što je direktno uticalo na poslovanje brojnih djelatnosti u Kotoru.

Nezadovoljna biznis zajednica i građani

Biznis zajednica nije bila zadovoljna sprovedenim mjerama Vlade Crne Gore, nego je zahtijevala korijenite promjene, prije svega snižavanja stope PDV-a sa 21 % na 7 % za turizam, te da se kompanije iz ove djelatnosti oslobode plaćanja svih lokalnih i komunalnih naknada za 2020. godinu uz reprogram obaveza prema javnim preduzećima i lokalnim samoupravama. Predlog Unije poslodavaca da Centralna banka Crne Gore naloži komercijalnim bankama smanjenje kamatnih stopa i naknada uslijed krize, takođe nije usvojen. Neadekvatne mjere Vlade Crne Gore uticale su da u periodu od februara do aprila dođe do pada depozita za 138 miliona eura i to najviše u privatnim kompanijama, kojima je bila ugrožena likvidnost, kao i porast nezaposlenih od oko 5 000 ljudi i to samo u aprilu.

U tom periodu država je mogla da donese otpis doprinosa, prireza i lokalnih davanja na period od tri mjeseca na početku pandemije, ali i sistem naplate PDV-a po naplaćenoj, a ne izdatoj fakturi, gdje bi država bila zadnja koja uzima novac, nakon radnika, dobavljača, kreditora. Građani su se uglavnom pridržavali mjera koje su uključivale karantin i zatvaranje brojnih djelatnosti. Naravno, bilo je i sporadičnih slučajeva kršenja mjera, a protiv takvih lica su podnesene prijave, tako da se može reći da su građani bili disciplinovani, slušajući preporuke doktora iz Nacionalnog koordinacionog tijela kojeg je oformila Vlada CG u borbi protiv pandemije.

Visok stepen saglasnosti građana u vezi politika nadležnih je narušen onog trenutka kada je Vlada CG objavila spisak lica kojima su izdata rješenja o obaveznoj samoizolaciji u trajanju od 14 dana. Spiskovi su sadržavali imena i prezimena građana i adresu prebivališta. “Neka svako zna ko ga od komšija i sugrađana dovodi u opasnost”, bilo je navedeno u tviter objavi Vlade. Nevladine organizacije oštro su osudile ovakvu odluku Vlade CG zbog direktnog kršenja Ustava, zakona i međunarodnih standarda u oblasti ljudskih prava i demokratije, a “Vijesti” kao medij sa najvećim povjerenjem građana su odbile da objave spomenuti spisak ne podržavajući odluku Vlade koja je kršila Ustav. To sve je dovelo do pada podrške građana Vladi CG u borbi protiv korona virusa ovakvim politikama.

Treći paket mjera

Krajem jula Vlada Crne Gore je donijela treći paket mjera koji je uključivao subvencije turizmu 83.4 miliona eura u kratkom roku, a cijeli paket je težak 1.22 milijarde eura u srednjem i dugom roku od 2020 do 2024 godine. Smanjenje PDV-a na hranu u sektoru turizma na 7 % je bila dobra odluka koja je trebala biti ranije donesena, no upada u oči da su subvencije za izdavaoce privatnog smještaja svega 3 miliona eura, a u njima se ostvaruje 73 % noćenja, što znači da oni koji izdaju stanove i apartmane ne mogu da očekuju niti približan dio u odnosu na onaj koji dobijaju hoteli.

Kako Vlada CG naziva strateškim granama privrede turizam i poljoprivredu, onda je očito da 3 miliona eura izdvojenih za poljoprivredu od ukupno 127,4 miliona u kratkom roku nisu dovoljna pomoć. Navedene mjere percipirane su u javnosti kao nedovoljne za očuvanje broja zaposlenih i pomoći malom i srednjem biznisu, budući da su brojni ljudi ostali bez posla.

Vlada Crne Gore je u junu zatražila kredit od MMF-a za ekonomsku krizu izazvanu korona virusom u kome je navedeno da ne planira izdvajanje sredstava za nastavak izgradnje autoputa do 2025. godine. Tim postupkom Vlada CG je priznala da nema dovoljno sredstava za, kako kažu, vitalan kapitalni projekat za razvoj zemlje. Inače, kredit za izgradnju autoputa Bar – Boljare uzet je kod kineske državne banke za koji je kao kolateral stavljena teritorija Crne Gore, a za eventualne sporove nadležan je sud u Pekingu.

Treba istaći da je Evropka investiciona banka odbila da finansira ovaj projekat, jer je studija izvodljivosti pokazala da izgradnja autoputa nije isplativa i da će žestoko uzdrmati stabilnost javnih finansija. Prva rata za autoput dospijeva na naplatu iduće godine, što nam govori da će javni dug još više porasti i da će kriza potrajati u dužem vremenskom periodu.

Valja istaći da je treći paket mjera predstavljen mjesec dana pred izbore koji su održani tridesetog avgusta, a upada u oko mjera da će biti povećane najniže penzije sa 128 na 145 eura. Kako je došlo do ogromnog pada zaposlenosti u privredi, onda je jasno da će nakon uspostavljanja nove Vlade doći do smanjenja zaposlenosti u javnom sektoru i do smanjenja plata, tako da povećanje najnižih penzija neće ništa značiti naspram rezova kakvi se spremaju kod zaposlenih u administraciji.

Ekonomski izgubljena godina

Ekonomske mjere koje je Vlada mogla odmah da uvede zbog pandemije jesu promptno snižavanje stope PDV-a, garantovanje otkupa poljoprivrednim proizvođačima čime bi se povećala zaposlenost i investicije u ovoj djelatnosti. Zatim, naplata PDV-a po naplaćenoj, a ne izdatoj fakturi, pregovaranje sa povjeriocima oko odlaganja isplate kreditnih obaveza kako bi se novac upumpao u privredu radi povećanja likvidnosti. Davanje izdašnijih subvencija zatvorenim i ugroženim djelatnostima je bilo nužno kada je višegodišnji plan pomoći nacionalnom avioprevozniku sa par stotina zaposlenih, Montenegro Airlinesu, težak 155 miliona eura. Mikro, mala i srednja preduzeća kao okosnica ekonomije morala su da imaju veću podršku Vlade Crne Gore radi pospješivanja likvidnosti i održavanja zaposlenosti.

Kompanije će morati da prebace poslovanje online ukoliko je to moguće, kao što su pojedini restorani uveli naručivanje hrane putem aplikacija. Za mnoge građane ova godina je ekonomski izgubljena, pa stoga nije loše da vrijeme iskoriste za rad na sebi – čitanje, učenje stranih jezika ili osnova programiranja. Čeka nas duga i teška zima, pa bi pametno bilo dočekati vrijeme nakon KOVID-19 sa novim znanjima i vještinama.

Miloš Krivokapić završio je dodiplomski studij na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Crnoj Gori, a na
istom sveučilištu dalje je studirao međunarodne odnose i politologiju. Dugo je pisao za razne medije u
Crnoj Gori o ekonomiji i financijama.

Pročitaj i ovo:

Nova akcija sadnje stabala: Drvo prijateljstva u 6 gradova regiona

Pridružite se regionalnoj akciji sadnje drveća “Drvo prijateljstva” u petak 30. oktobra, u 11 časova, ispred hotela Jugoslavija. Akcija će istovremeno biti održana u 6 gradova našeg regiona, pored Beograda akcija sadnje će biti realizovana u Skoplju, Prištini, Tirani, Podgorici i Sarajevu.

Ogradama protiv pešaka

Akcijom gradskih službi na početku ulice Braće Jugovića, ovog vikenda pomereni su pešački prelazi i podignute su ograde koje onemogućavaju prirodne pravce kretanja pešaka.