Na poziv inicijative Ne davimo Beograd, održan je okrugli sto pod nazivom “Za čist vazduh”. Osim članica i članova inicijative učešće u okruglog stolu uzelo je i preko dvadeset predstavnica i predstavnika lokalnih inicijativa i organizacija koje se bave unapređenjem kvaliteta vazduha. Učesnici su uglavnom prisustvovali online zbog epidemioloških mera. Cilj prvog u nizu okruglih stolova bilo je međusobno informisanje o delovanju različitih inicijativa u poslednjih godinu dana na temu unapređenje kvaliteta vazduha, ali i definisanje narednih koraka i unapređenje saradnje.

Na početku okruglog stola Natalija Stojmenović iz Inicijative Ne davimo Beograd predstavila je koje je sve korake inicijativa preuzela od početka prošlogodišnje grejne sezone kako bi skrenula pažnju na zagađenje vazduha i uticalo na gradske vlasti da preduzmu mere kako bi se situacija poboljšala. Uprkos velikom broju aktivnosti koje su odjeknule u javnosti i okupile građane, vlasti nisu preduzele nikakve korake da unaprede stanje kvaliteta vazduha pa je tako Beograd i ove godine prečesto na prvom mestu najzagađenijih gradova sveta. Građani su pozitivno reagovali i učestvovali na brojnim uličnim akcijama, performansima i protestima u organizaciji Ne davimo Beograd i u kampanji “Za čist vazduh”, ali je vlast ignorisala zahteve za sprovođenjem mera. Peticiju za čist vazduh potpisalo je preko 15 hiljada građana.

Kroz prezentaciju stanja i akcija lokalnih inicijativa i organizacija saznali smo da je u prethodnih godinu dana najviše urađeno na informisanju i podizanju svesti građana o zagađenosti vazduha, ali i da na ovom polju ima još prostora za rad. Pojedine inicijative uspele su kroz svakodnevni pritisak da doprinesu donošenju loklanih planova i strategija za unapređenje kvaliteta vazduha.

Tokom diskusije identifikovani su različiti vidovi zagađivača kojima se treba pristupiti na različitim nivoima. Pre svega izdvojila se energetika i termoelektrane koje emituju velike količine sumporovih oksida koji se kasnije konvertuju u PM suspendovane čestice i doprinose zagađenju vazduha.

Velika industrijska postorojenja kao i toplane i kotlarnice u gradovima takođe značajno utiču na kvalitet vazduha. Posebno je bitno napomenuti da se kvalitet goriva ne kontroliše pa je moguće da se sagorevaju niskokvalitetna goriva koja emituju značajno više štetnih materija. Kao jedno od potencijalnih rešenja predloženo je da velika industrijska postojenja redukuju proizvodnju u danima kada je kvalitet vazduha loš.

Kao jedan od većih izvora zagađenja vazduha na lokalnom nivou detektovane su lokalne toplane i kotlovi u javnim objektima na mazut. Mazut kao zastarelo gorivo koje značajno doprinosi zagađenju vazduha mora što pre biti napušten a toplane i kotlovi prebačeni na goriva koja manje zagađuju.

Tek na samom kraju liste zagađivača dolaze individualna domaćinstva koja koriste čvrsta goriva i navedeno je da ne treba krivica da se svaljuje na građane i građanke koji usled siromaštva koriste loša goriva, več da država i lokalne samouprave treba da im pomognu u prebacivanju na ekološkija goriva i u sprovođenju mera energetske efikasnosti. Takođe neophodna je bolja standardizacija goriva koja odlaze u prodaju.

Možda će vas zanimati: Zelena agenda mrtvo slovo na papiru ako vlast dozvoljava ugrožavanje životne sredine i zdravlja ljudi

Tokom okruglog stola profesor Vladimir Đurđević pojasnio je učesnicima izvore zagađenja, kao i šta je objavljeno u poslednjem izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine o stanju kvaliteta vazduha u Srbiji za 2019. godinu. Profesor je naglasio da fokus u rešavanju problema lošeg kvaliteta vazduha mora biti pre svega na velike zagađivače, pa tek onda na male i da teret smanjenja zagađenja mora biti pre svega na državi, a ne da se prebacuje na leđa građana.

Kako je Beograd i Srbija 3. novembra na svetski dan čistog vazduha bio najzagađeniji grad na svetu neophodno je da se nastavi borba za čist vazduh i to u još većem kapacitetu jedan je od zaključka okruglog stola “Za čist vazduh”. U narednom periodu Inicijativa Ne davimo Beograd nastaviće zajedno sa partnerima iz lokalnih zajednica da se borbi za čist vazduh kao jedan od preduslova zdravog života.

Pročitaj i ovo:

Ðorđević: Izbori neće biti gori nego 17. decembra

Biljana Đorđević iz Zeleno-levog fronta izjavila je da ne bi rekla da su izborni uslovi sada gori nego na prethodnim i upitala kako se oni menjaju bojkotom, podsetivši da vlast nije ispunila ni zahteve protesta kada su na ulicama bile stotine hiljada ljudi nakon masovnih ubistava početkom maja 2023.