Narodni poslanik Pokreta Ne davimo Beograd (NDMBGD) Radomir Lazović izjavio je danas da gašenje naloga na Tviteru potvrđuje da najviši funkcioneri Srpske napredne stranke (SNS) učestvuju u organizovanju govora mržnje na internetu.

Lazović je agenciji Beta kazao da je SNS zloupotrebu društvenih mreža podigla na viši nivo, stvarajući vojsku botova i lažnih naloga s namerom da utiče na javno mnjenje.

„Oni služe da šire laži i da napadaju političke neistomišljenike“, izjavio je Lazović, reagujući na vest da je Tviter zbog zloupotreba ugasio naloge većem broju narodnih poslanika SNS-a: Sandri Božić, Neveni Đurić, Aleksandru Markoviću, Krstu Januševiću i drugima, kao i gradskom menadžeru Beograda Miroslavu Čučkoviću.

„I ranije su društvene mreže prepoznavale i gasile naloge SNS botovima, ali to što su sada ugašeni nalozi visoko rangiranim članovima ove partije nam govori da su oni direktno učestvovali u organizaciji širenja lažnih vesti, pretnji, napada i svog tog užasa koji ova mreža botova širi“, poručio je Lazović.

Dodao je da je Pokret Ne davimo Beograd od svog nastanka na udaru organizovanih napada botova, „koji su uvek usaglašeni i s režimskim medijima poput Alo, Srpskog telegrafa, Informera i sličnih“.

„To je mreža koja u javnosti blati svakoga ko ne želi da ćuti na režimsko uništavanje Srbije. Ovaj mehanizam širenja mržnje funkcioniše tako što se prvo oglase SNS političari koji iznesu neistine ili pretnje u javnosti, zatim se one prenose u režimskim medijima, a botovi lažnim profilima potpiruju mržnju i pozivaju na nasilje. Sve ovo stvara velike podele u društvu i nepotrebne sukobe u kojima se SNS snalazi i koji su glavni motor za njihvu vlast“, zaključio je šef poslaničke grupe Zeleno levi klub – Ne davimo Beograd u Skupštini Srbije, Radomir Lazović.

Pročitaj i ovo:

Ograničenje marži neće dovesti do trajnog smanjenja troškova života

Zeleno-levi front ističe da mere ograničenja trgovačkih marži koje je danas predstavila vlast neće dovesti do trajnog smanjenja cena hrane i olakšanja troškova koje domaćinstva u Srbiji izdvajaju za hranu. Iskustva Rumunije, Mađarske i Severne Makedonije, na koja se vlast poziva, pokazala su da se smanjenje cena hrane dešava u prvom i eventualno drugom mesecu važenja mere. U mesecima nakon toga dolazi do postepenog vraćanja cena na prvobitni nivo.