”Danas imamo priliku da govorimo o izveštaju o radu Razvojnog fonda Vojvodine. Međutim, umesto da ovaj izveštaj osvetli konkretne rezultate rada i uspešnost fonda, on otvara više pitanja nego što daje odgovora. I upravo to je razlog zbog kog je naš zadatak da ovaj izveštaj ozbiljno kritikujemo.

Vidimo da su prihodi fonda poslednjih godina u porastu: 130 miliona 2021. godine, zatim 148 miliona, pa 165 miliona prošle godine. Na prvi pogled, to deluje pozitivno. Međutim, osnovno pitanje je – šta je rezultat trošenja tih sredstava ?

Od ukupnih sredstava, značajan deo odlazi na plate. Iznosi su alarmantni: 67,5 miliona dinara u 2021. godini, zatim 81,7 miliona u 2022, a prošle godine 94,5 miliona. To znači da više od polovine budžeta ide na zarade zaposlenih. Zbog čega bi ovako visok procenat sredstava trebalo da odlazi na plate? I na šta zapravo trošimo sredstva kada ovakvi rashodi nemaju opravdanje u radu koji se vidi?

Pored plata, drugi veliki izdatak su sajmovi: 31,4 miliona dinara u 2021. godini, zatim 42 miliona, a 2023. godine čak 47,2 miliona. Koji je efekat tih sajmova? Da li je ovo zaista razvoj ili samo predstava bez jasnog cilja?

Posebno je problematično pitanje promocije. U izveštaju se , uzmimo samo jedan primer, navodi da su marta 2023. otišli u Njujork i tvrdi da su promovisali vina iz Vojvodine putem sajta www.vojvodinawine.com. Međutim, taj sajt uopšte ne postoji. Ni „Wayback Machine“ sajt na internetu koji čuva podatke o svim sajtovima i njihovoj istoriji, ni bilo koja pretraga na internetu ne može da potvrdi njegovo postojanje. Da li je ovde u pitanju greška, ili sajt nikada nije napravljen, ali su sredstva ipak potrošena i šta sada?

Na društvenim mrežama situacija je još gora. Aktivnost na Twitteru gotovo da ne postoji od juna 2023, a Instagram nalog ne možemo ni pronaći, dok fejsbuk nalog nije ništa bolji i boj pratilaca jasno govori da se radi o stranici koja je skoro pa nepoznata. Ako je cilj fonda promocija Vojvodine i privlačenje investitora, zašto ta promocija nije vidljiva na ključnim platformama, da ne govorim o tik toku, you tube i drugim mrežama?

Pomenimo još nešto, npr u izveštaju se navodi i anketa sa 3.000 privrednika, od kojih je samo 175 dalo odgovore. To je svega 5% učesnika. Kakva je to saradnja ako velika većina privrednika ignoriše anketu? Ovo jasno pokazuje da postoji ozbiljan problem u komunikaciji i poverenju između fonda i privrednog sektora.

Ovde se ne radi samo o administrativnom propustu, već o sistemskom problemu trošenja javnih sredstava bez vidljivih rezultata. Desetine milioa i dinara odlaze na promociju koja ne postoji i na plate koje nisu opravdane konkretnim učinkom.

Moramo zahtevati da se ovaj fond reformiše, da se precizno definišu ciljevi i da se uvede stroga kontrola trošenja sredstava. Građani Vojvodine zaslužuju da znaju na šta se njihov novac troši i kakve rezultate donosi.”

Pročitaj i ovo:

Veliki novogodišnji intervju Radomira Lazovića za NIN

O evrointegracijama Srbije, predstojećim parlamentarnim izborima i o osvrtu na godinu iza nas pročitajte u velikom novogodišnjem intervjuu kopredsednika i narodnog poslanika Zeleno-levog fronta Radomira Lazovića za NIN.

Lazović: Srbija bi mogla u EU do 2032. godine, ako bismo smenili SNS

Kopredsednik Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomir Lazović ocenio je danas da bi Srbija mogla da postane članica Evropske unije (EU) do 2032. godine, ukoliko bi Srpska napredna stranka (SNS) bila smenjena sa vlasti i ukoliko bi, prema njegovim rečima, bila formirana proevropska vlada.