
Ne davimo Beograd je danas predao primedbe na urbanistički plan kojim se predviđa gradnja na mestu parka na Slaviji, “Mitićevoj rupi”. Uz primedbe predato je i više od 12 hiljada potpisa građana koji peticijom zahtevaju da park ostane park.
Peticiju i dalje možete potpisati na linku ZA PARK NA SLAVIJI!
Koordinatorka Ne davimo Beograd za Vračar, Irena Fiket, rekla je na konferenciji za novinare održanoj tim povodom ispred Gradske uprave, da Vračar i gradski centar više ne mogu da podnesu bilo kakvo uklanjanje zelenih površina i da ne postoji više „nikakav luksuz da se zelena površina na Vračaru zameni građevinskom površinom“. Planirano urbanističko rešenje ne ostavlja nikakvu dilemu da će park zameniti poslovno-stambeni kompleks.
Član Malog veća Ne davimo Beograd, Robert Kozma rekao je da je više od 12 hiljada građana peticijom poručilo gradskim vlastima da žele park ostane park koji isključivo treba da se oplemenjuje sadržajem primerenim parkovima. „Nije razvoj Beograda kada se ruši park i kada se ne slušaju želje građana i stav struke, i kada se nagomilavaju već postojeći problemi u gradu, već suprotno od toga“.
Izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa u Mitićevoj rupi bi ne samo oduzela park građanima, već bi dovela i do još većih saobraćajnih gužvi u tom delu grada i onemogućila prilaz Slaviji, poručio je Robert Kozma. Takođe, uzgradnja bi samo dodatno povećala zagađenje vazduha i količinu buke kojom su građani izloženi.
Kozma je rekao da je Incijativa Ne davimo Beograd pozvala nadležne da stanu na stranu građana i potpišu peticiju, ali da gradska opština Vračar i grad Beograd „ne slušaju potrebe ljudi već idu protivno našem interesu“.
Dobrica Veselinović je na konferenciji za medije rekao da argument da je na mestu Mitićeve rupe uvek bio planiran stambeni objekat ne može da stoji u situaciji „kada se grad užurbano menja i ne može da odgovori na izazove 21. veka“.
Veselinović je dodao da je Vračar devedesetih godina imao 2,5 kvadratna metra zelene površine po stanovniku, a da sada ima manje od 1,5 kvadratna metra po stanovniku, dok je evropski standard i preporuka da bude od 20 do 30 kvadratnih metara zelenih površina po stanovniku.
Jasmina Šuša, koordinatorka Zelene grupe Ne davimo Beograd pisala je povodom Međunarodnog dana šuma, u svom autorskim tekstu, o situaciji sa smanjenjem zelenih i površina pod šumama. Desetogodišnja strategija obećavala pošumljavanje čak 50 hiljada hektara, a u realnosti, u ovom periodu, Beograd ne samo da nije uvećao površine pod šumom, već ih je smanjio sa 11 procenata, koliko su površine pod šumama iznosile 2010. godine, na 9,5 procenata koliko ih je sada. Zelen površine umanjene su sa 17 na 12 procenata u istom periodu. Detaljnije na linku.
Borba ZA PARK NA SLAVIJI se nastavlja!
Pročitaj i ovo:
Lazović: BIA je radila za potrebe SNS-a, zbog čega treba otvoriti i pitanje zabrane te stranke
Kopredsednik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović izjavio je za N1, povodom saznanja da je bio pod tajnim nadzorom BIA i da su agenti, prema navodima ZLF-a, ulazili u njegov stan radi postavljanja uređaja za prisluškivanje, da služba treba da bude rasformirana, a odgovorni za eventualne zloupotrebe procesuirani.
Dobrica Veselinović: Mesne zajednice – Prostorije za građane ili stranačke aktiviste?
Dobrica Veselinović iz Zeleno-levog fronta smatra da je priča o prostorijama mesnih zajednica mnogo starija od aktuelnih zahteva zborova građana. Kako objašnjava, Grad Beograd je još pre više od decenije počeo da smanjuje mrežu mesnih zajednica, ustupa njihove prostorije drugim korisnicima i prodaje ih.
Marina Mijatović: Lekari ne smeju da iznose podatke o pacijentkinji
Tragičan porođaj u Opštoj bolnici u Novom Pazaru ponovo je u fokus stavio dugogodišnje primedbe na rad ginekološko-akušerskog odeljenja, ali i pitanje odgovornosti zdravstvenih institucija i zaštite prava pacijentkinja.






