Predstavnici opozicionih stranaka kazali su da je, pored članstva u Evropskoj uniji, cilj njihove saradnje i borba protiv fašizma i ekstremne desnice, borba protiv korupcije i kriminala, decentralizacija i jačanje lokalnih zajednica i “sekularna Srbija”.

Te dve partije ocenjuju da će “uvesti Srbiju u Evropsku uniju do početka 2032. godine”.

Predsednik PSG Pavle Grbović izjavio je da je “rušenje vlasti Srpske napredne stranke (SNS) prioritet, ali da ne treba zanemariti pitanje kojim će putem Srbija ići nakon toga”.

“Srbija se nalazi na raskrsnici, odlukom političkih elita zavisi da li idemo u Evropsku uniju ili u otvorenu diktaturu i surovost. Naša saradnja prkosi negativnoj praksi da oni koji su politički najbliži, ne mogu da funkcionišu jer su jedno drugom konkurencija. Mi time unosimo novu političku kulturu”, rekao je Grbović na događaju održanom u beogradskom Dorćol placu.

Grbović je za agenciju Beta rekao da je sada trenutak za potpisivanje Memoranduma o strateškoj saradnji zato što su “propustili sve prethodne najbolje trenutke”.

“Sada je pravi trenutak da nastavimo da se bavimo tim temama, da insistiramo na svom političkom cilju. Mi se trenutno suočavamo sa istorijskom šansom da naše društvo istrgnemo iz tužnog balkanskog konteksta u kom se nalazimo poslednjih 35 godina”, kaže Grbović.

Predsednik ZLF-a Radomir Lazović ocenio je da je najvažniji preduslov za bilo kakav napredak Srbije “dubinsko razvlašćivanje koalicije SNS i Socijalističke partije Srbije (SPS)”.

“PSG i ZLF jesu najbliži partneri, ali nisu jedini. Ovo je poziv svima koje dele iste vrednosti kao naše da se priključe. Naše delovanje nije usmereno samo na izbornu arenu, već i na stvarnu promenu Srbije, kao društva koje je zarobljeno u nacionalizmu. Podsetiću da su članovi PSG-a i ZLF-a bili prisluškivani i zatvarani, samo zato što su pokazali crvenu šaku i borili se na ulici, na blokadama, na protetima i u skupštini”, rekao je Lazović.

Narodna poslanica ZLF Biljana Đorđević navela je da ova strateška saradnja želi demokratsku smenu koalicije koja je, kako tvrdi, “zarobila institucije u Srbiji”.

Ona je za agenciju Beta kazala da su PSG i ZLF “godinama organski sarađivali, a da sada to čine i sistematski”.

“Pokušavamo da koordinišemo naše zajedničke nastupe i u skupštini i van institucija. Svakako, najvažnija je prilika da postanemo članica EU, s obzirom na to da se situacija ubrzava zbog Crne Gore i Albanije, ali vlast to ne želi. Da imamo vlast koja to hoće, mi bismo to mogli”, smatra Đorđević.

Pročitaj i ovo:

Koliko novca građana Beograda je gradska vlast dala Alta banci?

Na finansijske izveštaje Grada Beograda dato je negativno mišljenje, prema izveštaju koji je Državna revizorska agencija dostavila Narodnoj skupštini 27. oktobra 2026. Zeleno-levi front je već upozoravao na loše ocene gradskog poslovanja prema DRI i ukazivao da građani ne znaju koliki su stvarni dugovi i obaveze Beograda, međutim novi izveštaj dodatno otkriva koliko su gradske knjige nepouzdane.

Jovana Đurović Rajak: Sombor platio 20.000 evra za jednu njihalicu

Njihalicu na oprugama, na igralištu u Parku Miroslava Gucunje „kod logora“, Grad Sombor platio je 2.349.600 dinara sa PDV-om, odnosno oko 20.000 evra, navodi odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak i pojašnjava da se to vidi iz dokumentacije koju je Gradska uprava dostavila po njenom zahtevu za pristup informacijama od javnog značaja.