
Dobrica Veselinović, član Privremenog organa grada Beograda i Natalija Stojmenović, gradska odbornica u Beogradu, odali su poštu ubijenom Aleksiću i položili cveće u ulici koja nosi njegovo ime.
“Danas obeležavamo godišnjicu smrti Srđana Aleksića, mladića koji je u poginuo braneći od napada svog komšiju koji je bio meta samo zbog drugačije veroispovesti. U vremenima i izazovima koji predstoje ovakvi primeri nam govore da moramo izabrati stranu dobra i usprotiviti se svakom zlu.” – rekao je Veselinović.
21. januara 1993. godine, grupa pripadnika Vojske Republike Srpske je legitimisala osobe na pijaci u Trebinju. Nakon što su ustanovili da je jedna od legitimisanih osoba Alen Glavović, Bošnjak, počeli su da ga maltretiraju i tuku. Tada je Srđan priskočio u pomoć Alenu, “čija jedina krivica je bila sadržana u njegovom imenu”. Zatim su četvorica vojnika, naočigled prolaznika i policajaca, kundacima pušaka krvnički pretukli Srđana. Od zadobijenih batina Srđan je pao u komu i preminuo je 6 dana kasnije. Srđan Aleksić je imao 26 godina kada je ubijen.
Srđanov otac je u čitulji napisao: “Umro je vršeći svoju ljudsku dužnost”.
Naša je dužnost da čuvamo uspomenu na Srđana Aleksića i nikada više ne dozvolimo da se ljudi ubijaju zbog etničke ili religijske pripadnosti.
Pročitaj i ovo:
Pavićević: Stavovi EU u značajnoj meri zavise i od nas i našeg angažmana
Đorđe Pavićević, profesor fakulteta političkih nauka i poslanik Zeleno-levog fronta kaže za Danasa da donošenje rezolucije Evropskog parlamenta i što je još važnije rasprave unutar njega pokazuju da jedini istinski i delotvorni saveznici koje građani Srbije trenutno mogu pronaći u svojoj borbi protiv autokratije jesu sestrinske evropske partije „koje su se zajedno sa svima nama izborile da EU promeni sliku o režimu u Srbiji“.
Lazović: “Ćacilend” postoji u cilju izazivanja nasilja, u Rezoluciji o Srbiji ga prepoznali kao problem
Kopredsednik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović rekao je da je “Ćacilend” postavljen ispred Narodne Skupštine Srbije sa “ciljem izazivanja nasilja”, ali da je Evropski parlament to prepoznao, te da se u tački četiri Rezolucije o Srbiji prepoznali taj “kamp kriminalaca”.
Usvojena rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji: Ceo tekst
Pročitajte prevod teksta rezolucije Evropskog parlamenta o Srbiji u celosti.






