Zahtevamo hitno povećanje dečijeg dodatka i povećanje cenzusa, odnosno omogućavanje što većem broju ljudi da se kvalifikuje za ovu socijalnu meru. Neshvatljivo nam je da u zemlji u kojoj deca, mladi i roditelji trpe najveće udare ekonomskih izazova, inflacije, krize stanarina, nezaposlenosti i loših uslova rada, iznos dečijeg dodatka bude ovako mali.
Najnovije povećanje od samo 300 dinara, nije stvarno uvećanje već je suštinski smanjenje dečijeg dodatka ako se u obzir uzme godišnja inflacija od preko 15 posto. Rešenjem resornog ministra Nikole Selakovića iznos dečijeg dodatka se određuje u iznosu od 3.830 dinara. Imajući u vidu trenutnu visinu inflacije od 15 posto, ovo povećanje je potpuno nedovoljno. Po trenutnim cenama, za čitav iznos dečijeg dodatka moguće je kupiti samo dva pakovanja Pampers pelena, dok brojne druge dečije potrebe ostaju uskraćene.
U amandmanima na predlog budžeta za 2023. godinu, poslanici Ne davimo Beograd predložili su povećanje iznosa dečijeg dodatka na 4.500 dinara. Takođe smo predložili da se obuhvat dece pokrivene dečijim dodatkom sa 245.000 poveća na 415.000. Ovaj cilj bi mogao biti postignut kada bi se cenzus za ostvarenje prava na dečiji dodatak podigao na najmanje 15.000 dinara. Trenutni cenzus od 11.490 dinara nažalost veliki broj ugroženih porodica ostavlja ispod praga za ostvarivanje dečijeg dodatka.
Uskraćivanje prava na socijalnu zaštitu nije samo prisutno u slučaju dečijeg dodatka. Primenom Zakona o socijalnoj karti je čak 22.000 korisnika različitih vidova socijalne pomoći ostalo uskraćeno za nadoknade koje bi im pomogle da prebrode teške životne okolnosti. Po pooštrenim kriterijumima bilo je čak dovoljno da ste negde sakupili i naplatili sekundarne sirovine da biste bili skinuti sa određenih socijalnih programa. Istovremeno je u potpunosti zanemarena uloga socijalnih radnika u sprovođenju socijalne politike.
Pokret Ne davimo Beograd zahteva da vlast prestane sa praksom ograničavanja pomoći ugroženim građanima i počne sa uključivanjem što većeg broja ugroženih građana u programe socijalne politike.
Pročitaj i ovo:
Napad na Biljanu Ðorđević: Izliv laži i mržnje sa nacionalnih frekvencija
Režimska fabrika mržnje juče je na čak dve televizije sa nacionalnom frekvencijom TV PRVA i B92 najbrutalnije napala docentkinju Fakulteta političkih nauka, kopredsednicu Zeleno-levog fronta, dr Biljanu Ðorđević.
Napad na Biljanu Ðorđević: Izliv laži i mržnje sa nacionalnih frekvencija
Režimska fabrika mržnje juče je na čak dve televizije sa nacionalnom frekvencijom TV PRVA i B92 najbrutalnije napala docentkinju Fakulteta političkih nauka, kopredsednicu Zeleno-levog fronta, dr Biljanu Ðorđević.
Marina Mijatović za DW: Krše se prava pacijenata na pristup i kvalitet zdravstvene zaštite
Kako objašnjava advokatica i narodna poslanica Zeleno-levog fronta Marina Mijatović, čija je specijalizacija upravo pravo pacijenata, građani imaju pravo na refundaciju ukoliko su im povređena prava.