Narodni poslanik Zeleno-levog fronta Rastislav Dinić izjavio je danas, povodom Svetskog dana Roma, da su Romi samo na papiru punopravni građani Srbije.
“Treba učiniti još puno toga, što ova vlast ne samo da nije uradila, nego je u nekim aspektima i aktivno podrivala te napore”, rekao je Dinić na konferenciji za medije u Skupštini Srbije.
Član ZLF odbora u Nišu Robert Kasumović dodao je da “borba za dostojanstven život nikada nije uzaludna, a bez Roma koji žive dostojanstveno, nema boljitka ni za ostale građane.”
Dejan Marković je istakao da u Srbiji “i dalje govorimo o desetinama hiljada ljudi koji žive u neformalnim naseljima, o nedostatku pristupa pijaćoj vodi, električnoj energiji i kanalizaciji. I dalje govorimo o diskriminaciji na tržištu rada. Čak i za obrazovane Rome. To znači da javne politike nisu neuspešne zato što ne postoje, već zato što se ne sprovode na način koji proizvodi stvarne promene.”
Dinić je nastavio govoreći da su Romi u Srbiji svakodnevno izloženi strukturalnom rasizmu.
“Strukturalni rasizam nije otvorena diskriminacija, već skup pravila, praksi i institucija koji proizvode nejednak ishod po etničkoj osnovi. To je institucionalni problem i on se mora rešavati institucionalno”, poručio je Dinić.
Istakao je da je 2014. godine Stalna konferencija romskih građana – Liga Roma predložila prednacrt Zakona o legalizaciji održivih neformalnih romskih naselja.
“Tada je zakon odbijen od tadašnje ministarke Zorane Mihajlović i, u međuvremenu, nije nađeno sistemsko rešenje za neformalna romska naselja. To rešenje nije ni nedavno usvojen zakon o legalizaciji kojim se vlast toliko hvalila”, naveo je Dinić.
Dodao je da ne veruje da će vlast koja 12 godina nije rešila taj problem, uspeti da ga reši “ni tokom ovo malo vremena koliko joj je preostalo, a koje se već sad meri mesecima”.
Pravnik Danilo Ćurčić izjavio je da se, pogotovo u Beogradu, vratila praksa da se iseljenja Roma sprovode bez ikakve odluke i bez obezbeđivanja alternativnog smeštaja.
“Ono što je najradikalnije je da se objekti u kojima Romi stanuju tretiraju kao komunalni otpad”, rekao je Ćurčić.
Istakao je da se prinudna iseljenja ponavljaju iz godine u godinu, te da čak i iste porodice bivaju iseljene sa različitih lokacija.
Prema njegovim rečima, troškovi stanovanja u socijalnim stanovima, pogotovo u Beogradu, previsoki su u odnosu na primanja koja imaju korisnici tih stanova.
“Imamo situacije gde korisnici socijalnih stanova plaćaju preko 20.000 dinara troškove Infostana, dok su njihova socijalna primanja između 12 i 15.000 dinara. Ogroman broj ljudi je pogođen ovakvim nepriuštivim socijalnim stanovanjem koji su zbog toga prinuđeni da biraju da li će da greju svoje stanove i da li će da plaćaju Infostan ili da hrane decu i druge članove domaćinstva”, rekao je Ćurčić.
Istakao je da su Romi, u tim situacijama, u stalnom riziku od iseljenja i izbacivanja na ulicu.
“Ti slučajevi se koriste kao model da Romi ne zaslužuju adekvatno i priuštivo stanovanje. Istina je potpuno drugačija”, naveo je Ćurčić.
On je zaključio da je glavni problem u tome što sistem socijalnog stanovanja u Srbiji, kako je rekao, praktično ne postoji.
Pročitaj i ovo:
Zastrašivanje članice Zeleno-levog fronta u Smederevu, drugi put u istoj sedmici
Članica Zeleno-levog fronta Una Branković iz Smedereva ponovo je meta napada. Njen automobil prekriven je crvenom farbom, u činu vandalizma koji posebno zabrinjava jer je Una već bila meta napada pre godinu dana, kada joj je automobil oštećen kiselinom, nakon višenedeljnog mobinga i pretnji.
ZLF – međunarodnom telu za akreditaciju: Pašalić ne ispunjava standarde nezavisne institucije za ljudska prava
Poslanička grupa Zeleno-levog fronta obratila se Globalnoj alijansi nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI), povodom reakreditacije Zaštitnika građana Zorana Pašalića.
MUP da objasni odakle 235.000 ličnih karata više za četiri meseca
Ukupan broj važećih ličnih karata u Srbiji porastao je između 18. maja i 28. septembra ove godine za 235.000: sa 5.990.000 na 6.225.000, prema podacima samog Ministarstva unutrašnjih poslova. Broj birača u biračkom spisku u istom periodu, nije porastao ni približno toliko.







