Povodom nezvaničnog Svetskog dana kanabisa, Ne davimo Beograd poziva nadležne organe Republike Srbije da pokrenu proces zakonskog regulisanja i prihvatanja kanabisa kao pomoćnog lekovitog sredstva, što predstavlja samo prvi, nužan i hitan korak u dekriminalizovanju upotrebe kanabisa.

Time bi se, za početak, smanjila stopa kriminala i omogućila legalna upotreba u medicinske svrhe, umesto trenutne patnje kroz koje prolaze osobe i njihove porodice kojima ova biljka može pomoći ili ublažiti tegobe zbog neke od bolesti.

Uzgoj ove biljke može da obezbedi dodatna radna mesta, a stavljanje u legalni promet dodatne poreske prihode i sistemsku kontrolu upotrebe. Umesto povlašćenih činovnika državnog aparata koji nelegalnim putevima crnog tržišta uzgajaju i distribuiraju kanabis i tako stiču novac, od dekriminalizacije, pa i konačne legalizacije kanabisa, korist može imati čitavo društvo.

Svi potrebni uslovi za izmenu zakonske regulative za medicinsku primenu i ličnu dekriminalizaciju u Srbiji su ispunjeni. Podsećamo da je Kancelarija Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal, na stručnu preporuku Svetske zdravstvene organizacije i Evropske medicinske agencije, 2. decembra 2020. skinula kanabis sa Liste narkotika psihoaktivnih kontrolisanih supstanci opasnih po život i zdravlje.

Ne davimo Beograd se zalaže za takozvani “Portugalski model” koji je pet godina nakon početka dekriminalizacije doveo do opadanja nelegalne upotrebe droge od strane tinejdžera, smanjenja stope HIV infekcija među korisnicima narkotika, smrtni slučajevi povezani sa heroinom i sličnim drogama smanjeni su za više od pola, a broj ljudi koji traže lečenje zavisnost od droge se udvostručio. Istovremeno, zabeležen je i drastičan pad slučajeva nasilja i ubistava povezanih sa narkoticima.

Podsećamo da je upotreba kanabisa za medicinsku upotrebu odobrena u Argentini, Australiji, Kanadi, Čileu, Kolumbiji, Hrvatskoj, Kipru, Finskoj, Nemačkoj, Grčkoj, Izraelu, Italiji, Luksemburgu, Severnoj Makedoniji, Norveškoj, Holandiji, Novom Zelandu, Peruu, Poljskoj i na Tajlandu, a upotreba je potpuno legalizovana u Urugvaju, Kanadi i u delu SAD, dok je proces dekriminalizacije u velikom broju zemalja već okončan.

Pročitaj i ovo:

Koliko novca građana Beograda je gradska vlast dala Alta banci?

Na finansijske izveštaje Grada Beograda dato je negativno mišljenje, prema izveštaju koji je Državna revizorska agencija dostavila Narodnoj skupštini 27. oktobra 2026. Zeleno-levi front je već upozoravao na loše ocene gradskog poslovanja prema DRI i ukazivao da građani ne znaju koliki su stvarni dugovi i obaveze Beograda, međutim novi izveštaj dodatno otkriva koliko su gradske knjige nepouzdane.

Jovana Đurović Rajak: Sombor platio 20.000 evra za jednu njihalicu

Njihalicu na oprugama, na igralištu u Parku Miroslava Gucunje „kod logora“, Grad Sombor platio je 2.349.600 dinara sa PDV-om, odnosno oko 20.000 evra, navodi odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak i pojašnjava da se to vidi iz dokumentacije koju je Gradska uprava dostavila po njenom zahtevu za pristup informacijama od javnog značaja.