Beograd i Srbija se već godinama guše usled zagađenja vazduha, dok istovremeno građani izdvajaju značajna sredstva na skupe i neefikasne energente. Domaćinstva u Srbiji troše pet puta više struje po jedinici BDP-a nego što je to slučaj u Evropskoj uniji. Veliki broj domaćinstava u toku zime greje samo jednu prostoriju u objektu u kome žive. U Srbiji 9.5% domaćinstava nije moglo da priušti adekvatno zagrevanje stana, dok za 94,6% domaćinstava troškovi stanovanja predstavljaju finansijsko opterećenje. Prosečno domaćistvo troši više od 12% svog mesečnog budžeta na troškove energije.

Čak 55.9% ukupnih domaćinstava se greje na čvrsta goriva. Ovako veliki procenat domaćinstava rezultira time da tokom zimskog dela godine vazduh bude znatno lošijeg kvaliteta, nego kada su tokom leta šporeti i kotlovi u stanju hibernacije.

U cilju unapređenja energetske efikasnosti, prelaska na obnovljive izvore energije i demokratizaciju proizvodnje i potrošnje energije, pripremili smo predloge rešenja kako bi Srbija postala zemlja u kojoj se energija troši na efikasan način:

Razviti zelenu ekonomiju koja će zapošljavati veći broj ljudi i koja će imati minimalni uticaj na vazduh i životnu sredinu. Razvoj tržišta obnovljivih izvora energije trebalo bi da bude zasnovan na principima transparentnosti i jednakog pristupa za sve učesnike. Takođe, potrebno je hitno otkloniti administrativne barijere za prozjumere – građane proizvođače i potrošače energije kako bi mogli da se ugrađuju dostupni solarni paneli u domaćinstvima.

Stimulisanje poboljšanja energetske efikasnosti zgrada posebnim setom finansijske podrške.
Izolacija objekata mora da bude realizovana na način na koji građani ne snose troškove unapred. Na taj način će se građanima omogućiti da nezavisno od socijalnog i ekonomskog statusa izoluju svoje objekte, uštede energiju i smanje svoje račune. Model koji treba primeniti je takozvani ESCO model. Gradske toplane će postati ESCO (Energy Service Company) kompanije koje će bez kamate kreditirati izolaciju objekata i pružati energetske usluge na osnovu modela garantovanih ušteda. Sredstva će biti obezbeđena kroz aranžmane sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropskom unijom.

Podsticaji izvođačima radova

Jedan od problema u realizaciji dosadašnjih programa izolacije domaćinstava odnosi se na broj izvođača radova na tržištu. Kako bi se uticalo na tržište neophodno je kreirati program podrške i podsticaja izvođačima radova. Ovaj program bi uzeo u obzir njihove potrebe, kao i potrebe politike energetske efikasnosti koja se odnosi na izolaciju domaćinstava.

Prelazak na plaćanje po potrošnji

Prelazak na obračunavanje cene grejanja u odnosu na potrošnju, odnosno ugradnju kalorimetara važna je iz više razloga. Za početak, ona utiče na motivaciju građana da smanje potrošnju energije i koriste je racionalno s obzirom na to da će energiju plaćati po utrošku. Takođe, ovakav sistem naplate utiče na smanjenje potrošnje goriva u toplanama, njihovo bolje poslovanje, manje operativnih troškova i kvarova. Od postojećih 60 sistema za daljinsko grejanje u Srbiji svega 15 ima naplatu po potrošnji, uprkos činjenici da je danas ovakva naplata omogućena u svim sistemima.

Ušteda energije

Potrošnja energije izuzetno je visoka u Srbiji. Najviša potrošnja je u Obrenovcu, gde iznosi 239 kWh po m2 na godišnjem nivou, dok je najniža u Bečeju i iznosi oko 70 kWh po m2 na godišnjem nivou. U Beogradu domaćinstva troše oko 118 kWh po m2 na godišnjem nivou. Standard kaže da potrošnja energije treba da bude između 65 i 75 kWh po m2. Iako prihvatljivi, iznosi od oko 100 kWh su i dalje daleko iznad standarda. Različitim merama koje se mogu primeniti kako u industriji, tako i u domaćinstvima, potrošnja energije može se umanjiti za oko 50% što smanjuje račune, rasterećuje budžet i omogućava veće ulaganje u zaštitu životne sredine.

Energetska tranzicija i prestanak korišćenja fosilnih goriva, posebno uglja, u proizvodnji električne energije

Potrebno je kreirati uslove za značajno povećanje udela obnovljivih izvora energije umesto korišćenja fosilnih goriva. Spaljivanje fosilnih goriva u sistemu daljinskog grejanja je poslednja mera koju bi trebalo primeniti samo ako analiza dobiti i troškova pokaže da niti jedna druga opcija nije izvodljiva. Ovo će biti dug proces, koji bi trebalo da se završi do 2040. godine.

Postavljanje solarnih panela na zgradama i kućama

Država bi kreditirala postavljanje panela, a u slučaju da vlasnici to ne žele, sama će postaviti panele i koristiti energiju, a vlasniku plaćati zakup.

Borba protiv energetskog siromaštva

Obezbedićemo jednaku dostupnost energije po cenama koje građani mogu da plaćaju.

Istraživanja pokazuju da čak jedna četvrtina stanovnika Srbije sada ne mogu da plaćaju redovno svoje račune. Skoro 10% domaćinstava ne može da priušti topao dom.

Foto: sajt Centra za evropsku politiku

Pročitaj i ovo: