Razgovori oko nastupa i koordinacije aktivnosti između opozicije teku sve vreme, od kako je ustanovljeno da vlast neće ispuniti zahteve protesta Srbija protiv nasilja i da su jedino izbori rešenje da Srbiju počnemo da menjamo. Istraživanja će samo poslužiti da dobijemo jasniju sliku šta građani žele, kao i kako možemo ostvariti najbolju sinergiju i ono što je najbitnije izvesti svakog opozicionog glasača na biralište.

U odgovoru na pitanje o tome kako komentariše to da se iz opozicije, u delu Srbija protiv nasilja, mogu čuti najave da će odlučiti u koliko kolona će nastupiti nastupiti na izborima, nakon što se obave istraživanja javnog mnjenja, Dobrica Veselinović, šef odborničke grupe koalicije Moramo, Zeleno-levi front/Ne davimo Beograd u Skupštini Beograda, kaže za Danas da „niko nije ni rekao da će biti lako i jednostavno napraviti odluku o nastupu na izborima, pogotovo imajući u vidu teške uslove i napade sa kojima su svi protivnici režima suočeni“.

– Najbitnije je da osnovni cilj bilo kog dogovora mora da bude smena ove vlastu – ističe Veselinović u razgovoru za Danas.

*Ako istraživanja javnog mnjenja pokažu da bi trebalo ići na jedinstvenoj listi, kako na republičkim tako i na beogradskim izborima, smatrate li da je moguće uveriti birače u iskrenost partija i organizacija za opredeljenost za tu jednu listu, nakon svih izjava i cepanja koja su se dogodila u proteklom periodu?

– Ja nemam dilema u iskrenost i posvećenost ne samo Ne davimo Beograd / Zeleno levog fronta ovoj borbi, već i svih ostalih političkih aktera koji žele dobro ovom gradu i ovoj zemlji, ali je najbitnije da pokažemo da građani imaju u šta da veruju i kakva god kolona bila to mora biti glavni cilj.

U idealnoj situaciji ja bih se uvek zalagao za samostalan izlazak političkih organizacija, ili nastup u programskim i ideološki kolonama jer smatram da tako preuzimamo odgovornost za svoje politike, ali situacija u Srbiji posle majskih masovnih ubistava dece pa sve do ovih poslednjih dešavanja na Kosovu je takva da je neophodna koordinisana i jača saradnja opozicije koja organizuje proteste „Srbija protiv nasilja“.

Neophodno je da zajedno pokažemo da odgovrnost, posvećenost, solidarnosti i svest da borba treba da bude zajednička. Jedan od bitnih koraka da pokažemo da svi imamo isti cilj bio potpisivanje “Dogovora za pobedu”. Ovaj dokument predstavlja osnov saradnje što pre izbora, tako i tokom ali i posle izbora. Zajednički cilj nam je suštinska promena kako našeg društva, a korak ka tome koji moramo zajedno postići je smena SNS-a sa vlasti.

*Kakva su vaša razmišljanja o tome, Ne davimo Beograd, odnosno Zeleno-levog fronta o trenutnim dešavanjima unutar opozicionog bloka Srbija protiv nasilja, imajući u vidu da ste naveliko od strane svoje političke grupacije prepoznati i promovisani kao budući gradonačelnik?

– Mi činimo sve da do dogovora o jednoj listi dođe, smatramo da je to trenutno najbolji način da se vlast u Beogradu smeni, a moram reći da postoji i komunikacija sa ostalim političkim strankama koje nisu u ovome bloku.

Beograd je spreman za promenu. I ta promena dolazi. Što se tiče kandidata za gradonačelnika, ja sam više puta rekao da sam ja spreman, godinama sam već posvećen pravednom razvoju Beograda i mislim da smo kao najveća odbornička grupa u Beogradu tu posvećenost i dokazali. Bila bi mi velika čast da budem zajednički kandidat opozicije, ali ono što je bitno jeste da zajednički dođemo do toga ko je najbolji kandidat i ko god se ispostavi kao takav, oko koga se dogovorimo, mi smo spremni da to podržimo.

*Imate li informacije o tome da bi i druge stranke i organizacije mogle da vas podrže da budete zajednički kandidat ili svi čekate istraživanja?

Ne bih voleo da stvaramo utisak da kalkulišemo i razmišljamo da li će nas podržati jedna, dve ili pet organizacija. Mislim da rad koji smo pokazali prethodnih godina, posvećenost i odgovornost i konstanatan rast naše organizacije ali i mene lično pokazuju da smo spremni da vodimo ozbiljne promene. Kao što sam naveo ja sam spreman da vodim ovaj grad, ali sam spreman i da ukoliko postoji bolji kandidat ga podržim.

Ja sam uveren da dosadašnji rad, uspesi u energija koju smo pokazali predstavljaju osnovu da ovaj grad izgleda drugačije. Da Beograd bude vodeći u tome kako dobar grad u 21. veku treba da izgleda. Beograd koji je spreman da se suoči sa krizama i koji ima rešenja, ali i viziju. Naša vizija je godinama jasna, mi smo spremni da gradimo grad u kome se od kuće do posla stiže za 30 minuta, grad gde postoji gradski vrtić za svako dete, grad koji ne rasipa svoju energiju, diše čist vazduh i nudi vam budućnost i razlog da u njemu ostanete.

*Imajući u vidu političke akcije, čini se da je ZLF na istoj strani, takoreći, već u neformalnoj koaliciji sa SSP i PSG. Deo javnosti koji to kritički posmatra, pita se kako vam je sada Dragan Đilas dobar a godine političkog delovanja ste proveli u njegovoj kritici.

– Zeleno levi front nije u koaliciji ni formalnoj ni neformalnoj sa SSP-om ili PSG-om. Sa njima, kao i da DS-om, Zajedno, Srcem, Narodnim pokretom Srbije, Ekološkim ustankom dobro sarađujemo i vodimo razgovore oko pitanja koja smo identifikovali kao zajedničke imenitelje i preduslove za smenu SNS-a i strukturalne promene i reforme našeg društva.

Mislim da je bitno da istaknemo da ulaskom Zeleno-levog fronta u institucije i zalaganjem svih aktera mi imamo nikad bolju opozicionu saradnju. To svakako ne znači da se slažemo apsolutno u svemu niti znači da međusobno treba da gajimo odnose koji nisu otvoreni za kritiku.

Kao i uvek Zeleno-levi front/Ne davimo Beograd ima jasnu viziju i jasnu politiku i iz te pozicije od koje nikad nismo bežali smo uvek pozdravljali dobre, ali kritikovali i loše odluke i kao deo opozicije moramo da budemo spremni i otvoreni za konstruktivnu kritiku jer to jeste bitna promena u odnosu na postojeću vlast.

*S druge strane, izgleda da je Ekološki ustanak, Aleksandra Jovanovića Ćute ostao jedini usamljen. Je li to zbog njegovih nacionalističkih stavova, ako je ideologija ona oko koje ste se delili?

Politički put Ekološkog ustanka i odluke koje su donosili na nacionalnom nivou, ipak su bile drugačije nego one koje smo videli na lokalu.

To je njihov put i ja to poštujem.

No, sa druge strane naša zajednička odbornička grupa koja je u tom formatu izašla i na prethodne izbore odlično je sarađivala, vredno radila i na kraju dana ostala na okupu.

Meni je bila čast i privilegija da vodim najveću odborničku grupu posle SNS-a u Skupštini grada Beograda.

Mislim da je to dobar pokazatelj da kada svi postavimo interese Beograđana na prvo mesto, možemo da ostavimo neke razlike u nacionalnim pitanjima po strani. Uveren sam da ćemo uz dobru koordinaciju, podelu odgovornosti, razumevanje i komunikaciju, napraviti odlične rezultate kao buduća gradska vlast.

*Izborni uslovi su jako loši, stižu ocene sa svih strana… Juče je bojkot bio rešenje, danas ne… Kako „Do pobede“ pod takvim uslovima?

– Mi znamo da je borba neravnopravna, i svesno ulazimo u takvu borbu. To nikako ne znači da smo prestali da se borimo za fer izborne uslove. Ali bilo bi suludo imajući u vidu našeg protivnika očekivati bilo šta fer nakon godina napada, tužbi, praćenja i svega što se desilo. Nismo ustuknuli ni u jednoj situaciji do sada i ne smemo ni sada. Mislim da je interes koji je pokazan prema radu opozicije u gradskoj skupštini, prema pitanjima koje smo u ime građana postavljali, prema stotinama građana koji su prošli kroz naša otvorena vrata ponedeljkom u gradskoj skupštini, najbolji dokaz, ohrabrenje i podstrek da u borbi moramo da učestvujemo. I ja sam siguran da ćemo u novu godinu ući sa novom gradskom vlašću kojoj su prioritet njeni građani.

Pročitaj i ovo:

Protest povodom najave rušenja Hotela Jugoslavija

Povodom najave rušenja hotela Jugoslavija i izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa, koji je u suprotnosti sa potrebama građana i očuvanjem kulturno-istorijskog nasleđa ovog dela Beograda, Zeleno-levi front organizovaće protest u subotu, 27. aprila 2024. godine, sa početkom u 12h, ispred hotela Jugoslavija.

Robert Kozma za Vreme: Biram borbu!

Kriminalni režim odavno nema legitimitet. Jasno je da u Srbiji nema demokratije. Izlaskom na izbore ne daje mu se legitimitet, kao što se ni prihvatanjem mandata u Narodnoj skupštini ne priznaje da su izborni uslovi bili pošteni ili da nije bilo krađe.