Poslanik pokreta Ne davimo Beograd Radomir Lazović izjavio je da bi, uz striktnu primenu Zajednice srpskih opština, evropski predlog za Kosovo mogao biti korak ka pomirenju i saradnji Srba i Albanaca, ali zbog hibridnog režima u Srbiji neophodna je izvesnost ulaska u EU kao garant da Evropa računa na Srbiju.

Lazović je rekao da je na sastanku sa specijalnim izaslanikom SAD za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom ukazao na probleme vladavine prava, slobode medija, nepostojanja fer izbora i problema funkcionisanja parlamenta, uz napomenu da je američki diplomata pokazao razumevanje za ta pitanja.

Važno je uskladiti se sa spoljnom politikom Evropske unije, da Srbija ne završi kao despotija u kojoj je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću dato da se sada bavi srpskom demokratijom, istakao je Lazović za agenciju Fonet.

Govoreći o evropskom predlogu, Lazović je istakao da u slučaju da predviđa potpunu primenu ZSO, oni bi ga podržali, ali ne može da se ne postavi pitanje zašto ona već nije formirana ako postoji u Briselskom sporazumu od 2013. godine.

Skepsa dolazi iz pravca primene, da li će ona i biti formirana na način da ljudima na Kosovu omogućava prosperitet, da žive bezbednosno i ekonomski slobodno, naveo je on.

Lazović je Eskobaru preneo i probleme u vladavini prava u Srbiji, pominjući slučajeve tužiteljki, probleme u slobodi medija, situaciju u parlamentu da opozicija ne može da predloži nijedan zakon, niti da su izborni uslovi popravljeni.

On razume sve to i saglasan je da je neprihvatljivo, istakao je Lazović.

Pročitaj i ovo:

Robert Kozma za Vreme: Biram borbu!

Kriminalni režim odavno nema legitimitet. Jasno je da u Srbiji nema demokratije. Izlaskom na izbore ne daje mu se legitimitet, kao što se ni prihvatanjem mandata u Narodnoj skupštini ne priznaje da su izborni uslovi bili pošteni ili da nije bilo krađe.

Ðorđević: Borba za izborne uslove trajaće do smene SNS-a

Biljana Đorđević iz Zeleno-levog fronta izjavila je da ne bi rekla da su izborni uslovi sada gori nego na prethodnim i upitala kako se oni menjaju bojkotom, podsetivši da vlast nije ispunila ni zahteve protesta kada su na ulicama bile stotine hiljada ljudi nakon masovnih ubistava početkom maja 2023.