Na jučerašnjem nastavku sednice Skupštine grada Užica, odbornik Zeleno–levog fronta Vladan Sinđić, otvorio je raspravu o neuspehu projekta za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda. Umesto odgovora na pitanje od javnog značaja, usledio je otvoreni sukob između odbornika Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije.

Rasprava je ubrzo prerasla u međusobne optužbe, uvlačenje članova porodice u politički obračun i međusobno prozivanje koalicionih partnera. Dok su odbornici SNS-a pokušavali da se ograde i prebace odgovornost na koleginicu, iz SPS-a su usledili oštri odgovori i zahtevi da se upute izvinjenja.

Ono što je trebalo da bude ozbiljna diskusija o projektima važnim za građane Užica pretvorilo se u dokaz da su odnosi unutar vladajuće koalicije duboko narušeni. SNS i SPS više ne kriju međusobne razlike – sukob je postao javan, a sama koalicija funkcioniše na staklenim nogama.

Zeleno–levi front podseća da je za građane od ključne važnosti:

  • da Užice dobije funkcionalno postrojenje za preradu otpadnih voda,
  • da se obezbedi čistija i zdravija Đetinja,
  • da se javni novac ulaže u projekte koji donose korist zajednici, a ne da propada zbog političkih obračuna.

Građani Užica zaslužuju vlast koja će rešavati njihove probleme i unapređivati kvalitet života, a ne vlast koja svoje unutrašnje sukobe prenosi u skupštinsku salu.

Pročitaj i ovo:

Đorđević: Vlast ne može da raspiše izbore dok je aktivan zahtev za sednicu o nepoverenju vladi

Biljana Đorđević izjavila je da Vlada Srbije ne može da uputi obrazloženi predlog predsedniku Srbije za raspuštanje Narodne skupštine dok je u proceduri zahtev za razmatranje nepoverenja Vladi. S druge strane, premijer može, kao što je mogao i do sada, da podnese ostavku, čime Vlada prestaje da funkcioniše u punom mandatu i otvara se mogućnost za raspisivanje izbora ukoliko se u roku od 30 dana ne formira nova Vlada.

Ko profitira od privrednog rasta?

Kad se zvaničnici hvale napretkom Srbije, najviše vole da govore o BDP-u, odnosno o njegovom rastu, a posebno vole da javni dug mere u odnosu na BDP. Taj broj im se sviđa. On je uglavnom tačan, ali je i prazan, jer ne kaže ništa o tome kome taj rast pripada. Još važnije je pitanje ko će profitirati u budućnosti. Autorski tekst Mladena Vitasa za Danas.