
Kada izražavaju otpor neizbežnim društvenim promenama, konzervativne grupacije vrlo često potežu kao argument ’očuvanje’, ’zaštitu’ ili ’obnavljanje’ ’tradicionalne’, ili kao što sad čujemo ’prirodne’, porodice koja je tim promenama navodno ugrožena. Lament nad ’Porodicom koja nestaje’ stalno je prisutan u javnom govoru društvenih snaga koje se suprotstavljaju promenama i modernizaciji. Tako su nakon Francuske građanske revolucije i industrijske revolucije, konzervativni mislioci Restauracije u prvoj polovini XIX veka bili zgroženi ’nemoralnošću’ onog tipa porodice koju neki konzervativni političari danas nazivaju ’prirodnom porodicom’ – koju čini srodničko jezgro roditelja i njihove rođene dece, a zagovarali su obnavljanje ’tradicionalne porodice’. Za njih je to bila višegeneracijska porodica u kojoj odrasli sin ili sinovi nastavljaju da žive sa svojim suprugama i decom i privređuju u zajedničkom domaćinstvu sa svojim roditeljima, povinujući se autoritetu starog oca (tzv. ’vertikalno proširena porodica’ ili ’porodica stablo’). Takav oblik porodičnog života je pod imenom ’porodična zadruga’ u našem podneblju postojao do početka XX veka. Postavlja se pitanje: Kada se danas u javnom govoru u Srbiji zagovara ’očuvanje tradicionalne srpske porodice’, da li se misli na povratak na porodičnu zadrugu? Šta je to prizivana ’tradicionalna’, a šta ’prirodna’ porodica u Srbiji u XXI veku? Svedočimo ovih danas da lider jedne konzervativne desničarske partije i poslanik u skupštini Republike Srbije poziva, u stilu najnazadnijih diktatura, na uništavanje udžbenika, a sve u cilju zaštite ’prirodne porodice’.
Porodica nikada nije bila ’prirodna’ zajednica roditelja i njihovih rođenih potomaka, kako se u ovom javnom govoru pretpostavlja i podrazumeva, jer su različita društva i kulture tokom istorije čovečanstva prepoznavala i prihvatala različite oblike porodičnog života, roditeljstva i odnosa roditelja i dece. Danas su takođe prisutni i prihvaćeni različiti vidovi porodičnog života, koji su ovakvim nakaradnim određenjem ’prirodnosti’ porodice isključeni i diskriminisani: jednoroditeljske porodice (nastale vanbračnim rađanjem, razvodom ili nakon smrti jednog roditelja), hraniteljske i porodice sa usvojenom decom, bez obzira kog su pola i starosti usvojitelji (babe i dede, srodnici, partneri biološkog roditelja), višegeneracijske i porodice koje obuhvataju i biološku i usvojenu decu iz prethodnih veza partnera, istopolne porodice sa i bez dece, emotivni partneri bez dece, i tako dalje. Kada govore o svojoj porodici, ljudi sami u opise uključuju osobe sa kojima dele svakodnevne aktivnosti, brigu i negu, osećanje bliskosti, pripadanja i povezanosti po različitim osnovama.
Pokret Ne davimo Beograd razume širinu i složenost porodičnog života i podržava porodice u svoj njihovoj različitosti. Izrazito se i ovde suprotstavljamo nastojanjima da se nameće jedan model porodice kao jedini mogući (’pravi’), a time diskriminišu svi ostali.
Pročitaj i ovo:
Lazović: Ministar Bratina se, u danu kad se bira REM, pohvalio da traži inovativne načine da se ugase N1 i Nova
Ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina se hvali, u danu kada se bira REM, da traži inovativne načine da se ugase N1 i Nova S, izjavio je poslanik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović, komentarišući izjavu Bratine da N1, Nova i RSE ne treba da postoje u našem etru.
Đorđević: Leks specijalis stupa na snagu dan nakon usvajanja, mogu da zamislim rušenje već sledeće nedelje
"Poslednja odredba leks specijalisa je da stupa na snagu dan nakon uisvajanja. Mogu da zamislim da krenu da ruše već sledeće nedelje. Svakako da će građani doći i pokušati to da spreče, ne mogu da zamislim drugačije. Njima se toliko žuri da to sruše, da svi krivični postupci ne mogu da imaju nikakvog ishoda“, rekla je.
Radomir Lazović osudio kontramiting ispred mesta gde Dijana Hrka štrakuje glađu
Poslanik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović izjavio je danas u parlamentu da osuđuje kontramiting ispred mesta gde Dijana Hrka štrakuje glađu, zahtevajući utvrđivanje odgovornosti za pogibiju sina Stefana na novosadskoj železničkoj stanici 1. novembra prošle godine.





