Politička platforma “Možemo” nedavno je na izborima u Hrvatskoj napravila odličan izborni rezultat. Osvojeno je sedam mandata u hrvatskom Saboru, a u Zagrebu su najveći oponent lokalnom šerifu Bandiću. Ovo jeste iznenađujuće dobar rezultat, ali uspeh ovih ljudi nije iznenađenje.

Godinama su vodeći članovi i članice platforme Možemo, kroz aktivistički rad gradili autoritet, sticali znanje i iskustvo i stvarali bazu poverenja, kako bi Hrvatski sabor ove godine dobio zelenu i levu opciju za 21. vek. „Opciju koja će se boriti za socijalnu pravdu, za ekološku održivost, demokratizaciju društva i rodnu ravnopravnost“ kako je to u svom govoru na dočeku izbornih rezultata rekao Tomislav Tomašević.

U Srbiji smo na ovaj uspeh gledali sa ponosom i pitanjem – možemo li i mi – po ugledu na prijatelje iz Hrvatske. Iako kontekst naše dve države nije isti, što i Tomašević naglašava u intervjuu za srpsko izdanje BBC-a, postoje velike sličnosti u problemima sa kojima se naša dva društva suočavaju: „Politički prostor u Srbiji je teži nego u Hrvatskoj, a medijski prostor još teži – Vučić kontroliše gotovo sve, malo je oaza gde se može nešto drugačije čuti. Jako me brine stanje u Srbiji što se tiče demokratije – to je spoj neoliberalnih politika s jedne strane i antidemokratskih politika što se tiče prava građana. Klijentelizam je patentiran do krajnjih granica.“

I zaista, inicijativa Ne davimo Beograd, koja se na sličan način kao i okosnica platforme „Možemo“ – „Zagreb je naš“, bavi konkretnim i svakodnevnim životnim problemima građana, zbog svog delovanja trpi brojne napade, prisluškivanja, pravno iznurivanje, blaćenje u medijima. Štaviše dok je u Srbiji stručna javnost ćutala, a Inicijativa ukazivala na brojne probleme i organizovala proteste protiv “Beograda na vodi”, pokrenuo se čitav državni aparat kako bi ovaj kriminalni projekat nastavio sa izgradnjom. Međutim, pomenuta zagrebačka platfroma je uz pomoć podrške stručne javnosti zaustavila usvajanje izmena Generalnog urbanističkog plana i tako sprečila zagrebački pandan, kolokvijalno nazvan “Zagreb Menhetn”. Zaustavili su i projekat izgradnje spalionice, slične onoj u Vinči, za koju će grad Beograd 30 godina plaćati preko 40 miliona evra godišnje, uz brojne posledice po zagađenje i zdravlje građana.

Dugogodišnje poznanstvo pokretača inicijative Ne davimo Beograd, ali i šire aktivističke scene Srbije, sa akterima izbornog uspeha u Hrvatskoj, daje nam dobar interni uvid u veliki posao koji je urađen u Hrvatskoj i mogućnost da učimo jedni od drugih. U prošlosti je bilo puno prilika za tako nešto, a Inicijativa Ne davimo Beograd i Građanski front će u septembru biti domaćini Danijeli Dolenec, profesorki na Fakultetu političkih znanosti, koja je bila i nositeljka liste u šestoj izbornoj jedinici. Takođe, zajedno učestvujemo i na regionalnoj konferenciji Zelena akademija, koja se ovih dana održava u Hrvatskoj i nosi indikativno ime “Budućnost je naša”.

A ta budućnost, kao prvi korak i u Zagrebu i u Beogradu uskoro donosi lokalne izbore. Za „Možemo“ to je velika prilika da sjajni Tomislav Tomašević zameni Milana Bandića na čelu Zagreba, a za “Ne davimo Beograd”, da smenimo Vesićevu kriminalnu ekipu. Građani Beograda, Zagreba, kao i svih gradova regiona, zaslužuju da žive dostojanstveno od svog rada, da žive u zdravoj životnoj sredini, imaju socijalnu zaštitu, bezbednost, dostupno i kvalitetno obrazovanje, zdravstvo i negu. Mi to Možemo!

Originalni naslov: Radomir Lazović o hrvatskim izborima: Možemo i mi!

Izvor: https://nova.rs/vesti/politika/radomir-lazovic-o-hrvatskim-izborima-mozemo-i-mi

Pročitaj i ovo:

Pressures on Ne davimo Beograd and independent media in Serbia

The construction company Millennium Team is suing Ne davimo, asking for almost 100,000 € for material damages. These are supposedly caused by our publishing of a text on changes to the Belgrade urban plan. This change allows Millennium Team to demolish the Goša Institute for research and development and build a residential-business complex on the lot.

Robert Kozma for VOA: Election conditions still need to be improved

“We participate in these discussions because Serbia has an undemocratic regime. Unfortunately, the ruling government has transformed some form of democratic elections that had existed into an undemocratic hybrid regime. This has been assessed in several recent reports, such as Freedom House’s or the European Parliament’s. This is why we have these discussions, and not because we are asking for some political concessions. No, we only ask that citizens’ rights be respected”, Kozma said.