Prethodnih dana, gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je nastavio da nas iznenađuje sa svojim planovima za “unapređenje” saobraćaja u gradu, pompenzno najavivši da će, sada kada građani konačno kupuju karte u javnom prevozu, moći da obnovi vozni park, najavivši kupovinu 500 novih autobusa, i po 100 novih tramvaja i trolejbusa.

Iako gradonačelniku nije strano da obećava megalomanske promene i ulazi u hazardereske poduhvate, ovde se zapravo radi o vrhunskoj manipulaciji i bacanju prašine u oči javnosti kako bi se sakrio epski promašaj sa novim sistemom za naplatu karata.

Pošto je očigledno da gradonačelnik nema nikakvu predstavu o cenama, mi smo izveli prostu računicu, 500 novih autobusa (pod pretpostavkom da kupujemo solo buseve, a ne duple koji su gradu potrebniji) 100 novih tramvaja i 100 novih trolejbusa bi grad u najboljem slučaju koštalo 400 miliona evra.

Ako stavimo ovo u perspektivu, dolazimo do toga da je za ovaj poduhvat potrebno skoro pola trenutnog gradskog budžeta.

Evo i računice:

Higer solo autobus – 200 000 evra po komadu 500 x 200 000 evra – 100 miliona evra

Tramvaji – Caf min cena 2.4 miliona – 100 x 2.4 mil evra – 240 miliona evra

Trolejbusi – Minimalna cena 600 000 eur kom (cena sa poslednjeg tendera koju je ponudila Škoda) – 100 x 0.66 mil evra – 66 miliona evra

Ukupno: 406 miliona evra

Sa druge strane, grad je od prodaje karata u vreme kad je naplata bila najbolja (2012 god.) prihodovao tek negde oko 80 miliona evra godišnje , dok je sada to palo na oko 50 miliona evra godišnje.
Takođe, procena je da će sa novim, nižim cenama naplata u konačnici biti znatno manja, čemu će doprinuti poljuljano poverenje građana u javni prevoz i decenijsku lošu uslugu, pa će opterećenje za gradski budžet biti još veće

Zato pokret Ne davimo Beograd postavlja pitanje: Iz kojih će to sredstava Aleksandar Šapić nadoknaditi rupu u gradskom budžetu namenjenu za javni prevoz, sad kad su cene karata smanjene?
Ko će platiti penale za jednostrani raskid ugovora sa KenKartom i dodatne penale zbog skidanja validatora pre isteka ugovorne obaveze?

“Umesto ovakvih hazarderskih poduhvata i javno-privatnih partnerstava, Beogradu treba optimizacija linija prevoza, drugačiji pristup prodaji i kontroli karata i uvođenje „takse za urbanu mobilnost. Ne davimo Beograd obećava da se kroz bolju organizaciju trasa javnog prevoza, koristeći postojeću infrastrukturu BG voza, i širenjem mreže žutih traka na ulicama, može unaprediti kvalitet prevozne usluge i život za skoro 50 odsto Beograđana koji svakodnevno koriste javni prevoz”, izjavio je Dobrica Veselinović, šef odborničke grupe Ne davimo Beograd i koalicije Moramo u skupštini grada Beograda

Takođe i predlažemo rešenje, a to je da se razlike u cenama karata koje su poslodavci do sad uplaćivali građanima usmere direktno ka gradskom budžetu u vidu “takse za održivu mobilnost” i da se na taj način obezbedi siguran prihod za GSP, jer se javni prevoz ne može posmatrati kao komercijalni projekat već kao usluga od javnog interesa.

Pročitaj i ovo:

Veliki novogodišnji intervju Radomira Lazovića za NIN

O evrointegracijama Srbije, predstojećim parlamentarnim izborima i o osvrtu na godinu iza nas pročitajte u velikom novogodišnjem intervjuu kopredsednika i narodnog poslanika Zeleno-levog fronta Radomira Lazovića za NIN.

Lazović: Srbija bi mogla u EU do 2032. godine, ako bismo smenili SNS

Kopredsednik Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomir Lazović ocenio je danas da bi Srbija mogla da postane članica Evropske unije (EU) do 2032. godine, ukoliko bi Srpska napredna stranka (SNS) bila smenjena sa vlasti i ukoliko bi, prema njegovim rečima, bila formirana proevropska vlada.