Piše: Daniela Vukčević

Izvor: bbc.com/serbian

Svojevremeno je mega – popularna regionalna zvijezda Lepa Brena, u jednoj od svojih pjesama pjevala “Daj, Bože, zdravlja i radosti”. Iako je od ovog hita prošlo više od tri decenije, ovaj refren, danas je, posebno aktuelan. 

Malo je parametara po kojim se država koja ima tek nešto više od pola miliona stanovnika, kao što ima Crna Gora, može mjeriti sa višestruko mnogoljudnijim državama. To svaki uspjeh crnogorskih stanovnika, uključujući sportiste, koji svojim postignućima stanu uz rame sa najboljima u svijetu, čini još većim i vrijednijim poštovanja. U posljednjih nekoliko mjeseci, Crna Gora, ovaj put nažalost a ne na čast, obara brojne rekorde, što regionalne a što svjetske, kada je broj oboljelih od koronavirusa u pitanju.

Korona free, korona svi

Sredinom prošle godine, prethodna Vlada, je nakon što je proglašen kraj epidemije, jer približno mjesec nije bio zabilježen ni jedan novi slučaj obolijevanja od korone, pokušala da ohrabri turiste da posjete državu. Kampanja je vođena pod sloganom „korona free“ destinacija. Prije nego je uspjela da dosegne planirani cilj, pojavili su se novi slučajevi i „korona free“ moto je na društvenim mrežama cinično preformulisan u „korona svi“. Krajem 2020. i početkom 2021. broj aktivnih slučajeva obolijevanja je premašivao 10 hiljada, dok početkom marta taj broj oscilira između osam i devet hiljada. Crna Gora se probila i na neslavno drugo mjesto u svijetu po broju oboljelih na milion stanovnika. Kada se u obzir uzme i broj hospitalizovanih na 100 hiljada građana, slika je daleko od ružičastih nijansi – u CG taj broj iznosi 72, a primjera radi, u Makedoniji 32. Broj preminulih od početka epidemije je premašio hiljadu, dok je samo u februaru od posljedica izazvanih koronavirusom preminulo više od 150 ljudi. Još jedan neslavni rekord je oboren 8. marta kada je umrlo čak 18 ljudi.

Iako nije nužno biti specijalista epidemiologije, da bi uvidjeli da ova borba zaista jeste na život i smrt, fokus čitavog društva je više od pola godine u potpunosti usmjeren na politički teren. Krajem avgusta, po prvi put nakon 30 godina, vlast Demokratske partije socijalista i koalicionih partnera je poražena na izborima. To je uzorkovalo višemjesečne pregovore, odlaganja i, iako ne formalno, a ono suštinski, vanredno stanje. Dok svi gledaju u aktere političke predstave, malo je ko zapazio da se scenografija ne nalazi u najboljem stanju.  Medicina u doba politke Kada je postalo očigledno da uvođene, ukidane, mijenjane i prilagođavane mjere za suzbijanje korona virusa ne daju očekivane rezulatate, a još jedna ljetnja turistička sezona je na vratima, fokus interesovanja javnosti je pomjeren na nabavku vakcina. Turizam čini gotovo četvrtinu BDPa države, a prošle godine prihodi od sezone su bili manji za nevjerovatnih 90-ak procenata, dok se u regionu taj „manjak“ kretao oko 50 posto. Nije potrebno biti ni epidemiolog, a ni stručnjak za turizam, da se shvatila sljedeća činjenica- bez brže imunizacije stanovništva, nema povratka na staro. Tu se Crna Gora, opet nažalost, nije našla u vrhu po ijednom parametru. U februaru je počela vakcinacija medicinskog osoblja i nastavljena u martu vakcinacijom prve prioritetne kategorije- stanovništva starijeg od 80 godina.  Početak mandata nove ministarke zdravlja, Jelene Borovinić Bojović, je i obilježilo traženje krivaca za to što imunizacija još nije počela. Odgovornost za spor tempo, po njenom više puta izrečenom stavu, leži na prethodnom ministru zdravlja, Kenanu Hrapoviću, zato što, kako tvrdi, između ostalog ne samo da nije na vrijeme obezbijedio vakcine, već ni na mailove, nakon početnog interesovanja za nabavku, nije odgovarao. Zbog sumnje u nesavijestan rad, Hrapovića istražuje i Specijalno državno tužilaštvo.

Tekst je nastao u sklopu trećeg izdanja “Priča iz regiona” kojeg provode makedonska Res Publica i Institut za komunikacijske studije iz Skoplja u suradnji s partnerima iz Crne Gore (PCNEN), Hrtvatske (Lupiga), Kosova (Sbunker), Srbije (Ne Davimo Beograd), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba) i Grčke (Macropolis), u okviru projekta “Poveži točke: poboljšanje politike kroz građansko učešće” uz podršku britanske ambasade u Skoplju.

Vakcinacija koja je u toku počela je zahvaljujući donacijama Srbije i Kine, od dvije i 30 hiljada doza. U međuvremenu je isporučeno i pet hiljada od 50 000 vakcina dogovorenih u pregovorima sa Rusijom. Sve je ovo dodatni razlog za još jedan čin u političkoj predstavi gdje je trenutna većina okarakterisana kao pro – srpska, tj pro – ruska. Ovo nije i vrlo vjerovatno neće promijeniti ni činjenica da je Vlada dan pošto su ruske „Sputnik V“ vakcine isporučene produžila sankcije Rusiji prateći spoljnu politiku EU.

Sudeći prema najavama ministarke zdravlja u narednom periodu u Crnu Goru će stići više od pola miliona vakcina i to približno 200 hiljada kineskog „Sinofarma“, isto toliko ruskog „Sputnjika V“, a u toku su i preliminarni dogovori za 150 hiljada doza „Fajzer“. Posljednji pomenuti proizvođač je prema trenutno dostupnim informacijama zaustavio proizvodnju i distribuciju na globalnom nivou, te se o preciznijim rokovima za isporuku ne može govoriti. U okviru COVAX inicijative očekuje se i više od 80 hiljada doza „AstraZeneka“ i to u nekoliko etapa. Razgovara se i sa proizvođačima „Džonson“ i „Moderna“, ali su i oni „na dugom štapu“, tj teško da se mogu očekivati u toku ove godine.

Planovi za imunizaciju

Zdravlje nema cijenu, ali vakcine imaju. Međutim, koliko ona tačno iznosi, do sada nema informacija. Budžet do sredine marta još nije usvojen, te se ne zna ni koliko ni kako će biti plaćene. Od ovoga, vjerovatno više govori činjenica da je interesovanje javnosti i medija za ovu informaciju u potpunosti izostala.

Vakcinacija se sprovodi na dobrovoljnoj osnovi. Kako bi se bolje organizovao čitav proces, pokrenut je sajt na kome građani mogu izraziti interesovanje za imunizaciju. U ovom trenutku, početkom marta, približno 30ak hiljada građana se prijavilo. Ipak, sada to malo znači, jer vakcina nema dovoljno za sve i tek kada ih bude bilo, stanovništvo može očekivati više informacija o tome kada će i gdje moći da se vakcinišu. Dokument „Nacionalna strategija za uvođenje, distribuciju i primjenu COVID- 19 vakcina“ odredio je koje su prioritetne kategorije za pelcovanje – medicinski radnici, 20ak hiljada starijih od 80 godina, 15ak hiljada onih u grupi od 75 do 79 godina, 24 hiljade stanovnika starih od 70 do 75 godina, i u petoj grupi je gotovo 50 hiljada građana starosti od 65 do 69 hiljada. Kada krene masovna imunizacija opšte populacije, njome će biti obuhvaćeni i stranci sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori.

Gore navedeni broj doza vakcina je blizu potrebnog za imunizaciju stanovništva Crne Gore. No, sudeći po nekim zabrinjavajućim tendencijama koje se javljaju u početku moglo bi se desiti da bude i „viška“. Istraživanja rađena krajem 2020. pokazala su da je blizu 40 posto građana zainteresovano da primi vakcinu. Početkom marta, taj je broj bio nešto veći, iako je iznosio tek 50 posto. Ovaj se trend manifestovao i u posebno zabrinjavajućoj činjenici da se u Podgorici, gdje se nalazi Klinički centar, Dom zdravlja i brojne privatne ambulatne, za vakcinaciju se prijavilo manje od 400 zdravstvenih radnika.

Rizik od nove epidemije

Ova tendencija, dovođenja u pitanje efikasnosti vakcina i njihovih potencijalno negativnih posljedica se ne javlja sada prvi put. Zbog slabog odziva roditelja na poziv za vakcinaciju djece MMR-om koji štiti od malih boginja, zauški i rubeole, država se gotovo neprekidno nalazi pred mogućom epidemijom. Prije nekoliko godina, pokrenuta je kampanja kako bi se ovaj trend preokrenuo, ali bez mnogo uspjeha. Ni kazne nisu dale rezultata. Samo u toku 2019. godine kažnjeno je gotovo tri puta više roditelja nego od 2013. do 2017. Ukupno 140 roditelja je platilo približno 15 hiljada eura izrečenih kazni. Gotovo 90 posto djece rođene u Podgorici 2014. je vakcinisano MMRom, da bi taj procenat kod djece 2019. godište pao na tek nešto preko 10 procenata.

Dakle, tek svako deseto dijete je primilo vakcinu. Pedijatar i dugogodišnji direktor Doma zdravlja u glavnom gradu gdje živi gotovo trećina stanovništva Crne Gore, Nebojša Kavarić, upozorava da to što nemamo epidemiju malih boginja je puka slučajnost i da nas te katastrofe čuvaju tragovi ranije stečenog kolektivnog imuniteta. „Dovoljno je da jedno dijete dođe u fazu kada je zarazno, četiri dana prije pojave morbila i četiri dana poslije ozdravljenja, da prenese i imaćemo epidemiju“, rekao je Kavarić. Šta bi u sred pandemije korona virusa, značila još i epidemija malih boginja, jasno je svakom ko bez poteškoća sabira i oduzima do deset, al’ je pitanje da li je vapaje ljekara imao ko čuti dok traje politička predstava koja će po svojoj prilici imati činova kao serije bolivudske produkcije epizoda.

Prekrajanje mjera

Gorepomenuti doktor Kavarić je nakon više od 30 godina staža, u Domu zdravlja ostao bez posla. Sem što je bio ljekar, član je i do nedavno vladajućeg DPSa. On je samo još jedan od direktora domova zdravlja, bolnica i klinika, koji su smijenjeni nakon izbora. Svi su, istini za volju, bili i istaknuti članovi do avgusta većinske koalicije. Da situacija nije kakva je, vjerovatno smjene ljekara ne bi izazvale toliku zabrinutost među građanima. Vlada izabrana početkom decembra je obećala da u donošenju mjera za suzbijanje pandemije više neće biti politike već će se „pitati struka“.

Javnost je očigledno pogrešno pretpostavila da se misli na medicinsku a ne ekonomsko- finansijsku struku. Do sredine marta, već u tri navrata je saopštavano da ljekari zagovaraju potpuno zatvaranje. Sva tri puta, Vlada se odlučila za uvođenje restriktivnijih mjera, ali ne i „lock- down“ jer bi, kako je pojašnjeno, to značilo potpuni krah ekonomije. Nakon toliko izmjena i prilagođavanja mjera, niko više nije načisto, šta je dozvoljeno, kada i gdje, te su preporuke i zabrane namjenjene očuvanju zdravlja, još jednom postale predmet podsmijeha, posebno na društvenim mrežama.

Premijer Zdravko Krivokapić, koji je na tu poziciju došao kao nestranačka, ali ličnost bliska crkvi, je nekoliko puta snimljen kako krši mjere i ne nosi masku u toku vjerskih obreda. U video poruci se zbog toga izvinio građanima, da bi nekoliko dana poslije opet učinio isto na sahrani vladike Atanasija u Trebinju. Kredibilitet Vlade stoji na staklenim nogama (kao, uostalom i ekonomija).

A ukoliko ga u potpunosti izgubi u borbi gdje bi cilj trebalo da je svima jedan – a to je zdravlje, teško da će moći da sprovede reforme koje obećava. „Scenografija“ nam nije u najboljem stanju, šta se dešava iza kulisa, tek bi trebalo saznati, ali bez sumnje, Brenin je hit sa početka, sa manjim doradama, najprikladnija muzička podloga – Daj, Bože, zdravlja i pameti. Od „kojeg dinara i mladosti“ smo, izgleda, odustali.

Daniela Vukčević je diplomirala novinarstvo i komunikacije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Više od deset godina staža provela je u različitim crnogorskim medijima, lokalnim i nacionalnim, štampanim i elektronskim, i nekim regionalnim, specijalizovanim za ekonomiju i finansije. Autorka je i više istraživačkih radova o medijima.

Pročitaj i ovo:

Pressures on Ne davimo Beograd and independent media in Serbia

The construction company Millennium Team is suing Ne davimo, asking for almost 100,000 € for material damages. These are supposedly caused by our publishing of a text on changes to the Belgrade urban plan. This change allows Millennium Team to demolish the Goša Institute for research and development and build a residential-business complex on the lot.

Robert Kozma for VOA: Election conditions still need to be improved

“We participate in these discussions because Serbia has an undemocratic regime. Unfortunately, the ruling government has transformed some form of democratic elections that had existed into an undemocratic hybrid regime. This has been assessed in several recent reports, such as Freedom House’s or the European Parliament’s. This is why we have these discussions, and not because we are asking for some political concessions. No, we only ask that citizens’ rights be respected”, Kozma said.