Poslanici Zeleno-levog kluba Ne davimo Beograd podneli su Predlog novog zakona o vanrednom kriznom porezu na dobit pravnih lica i Predlog zakona o izmenama Zakona o porezima na imovinu u Narodnoj skupštini sa ciljem uspostavljanja pravedne poreske politike i pronalaženju novih izvora finansiranja u uslovima energetske i socijalne krize i njihove pravedne redistribucije.

“Problem koji je pogodio kako Srbiju, tako i Evropu je rast cena energenata i osiromašivanje građana. Adekvatno nošenje sa ovim problema zahteva vanredne javne rashode koji se moraju finansirati nekim novim javnim prihodima,” izjavila je narodna poslanica Biljana Đorđević i dodala da su neki poreski obveznici su usled navedenih nepovoljnih okolnosti, ali i rata u Ukrajini uspeli da ostvare dodatnu dobit koju je opravdano oporezovati.

Ovo iskorišćavanje specifičnih ratnih i geopolitičkih okolnosti o kojih su određena pravna lica izuzetno okoristila možemo nazvati svojevrsnim vidom ratnog i energetskog profiterstva, zbog čega, između ostalog, Zeleno-levi poslanički klub Ne davimo Beograd predlaže vanredni krizni porez na dobit pravnih lica sa ciljem da se oporezuju pravna lica čija je uprosečena četvorogodišnja dobit uvećana za 20%, a koji se bave delatnostima ili čiji dominantni prihod proizilazi iz bavljenja delatnostima koja su u vezi sa energentima ili ratom, ali i trgovinom oružjem odnosno kockom i klađenjem.

“Tokom sednice o rebalansu budžeta, postavila sam pitanje da li su to građani Srbije kreditirali NIS jer je nejasno kako to da su uvozom jeftinije ruske nafte građani plaćaju najskuplje cene benzina i dizela na pumpama dok je NIS upetostručio svoju dobit. Tražila sam informacije o strukturi uvoza i izvoza nafte kao i načinu formiranja cene benzina i dizela i te informacije još uvek nisam dobila iako je rok za dobijanje informacija istekao”, rekla je Biljana Đorđević i dodala da ako građani jesu kreditirali NIS, to treba da im se vrati i da o tome zapravo govori predlog ovog zakona.

Važno je napomenuti da utemeljenje za ovaj zakon postoji u Ustavu Republike Srbije, ali i u praksi Evropske unije.

“Stopa vanrednog kriznog poreza za ekstra dobit koju predviđamo je 39% mimo redovnog poreskog opterećenja poreza za dobit koje je kod nas po stopi od 15%, a to znači da bi na ekstra dobit plaćali porez po zbirnoj stopi od 54%“, pojasnila je Đorđević i dodala da ova sredstva, prikupljena po osnovu naplate vanrednog kriznog poreza na dobit pravnih lica, zapravo predstavljaju prihod lokalne samouprave, za koji je predlog da se dalje troši namenski na energetsku efikasnosti i socijalnu zaštitu.

Poslanik Đorđe Pavićević je rekao da je namera Zeleno-levog poslaničkog kluba bila da se nađe način da “poreska politika može biti instrument pravednijeg društva“.

“Predložićemo niz zakona i amandmana koji će prebaci teret krize suprotno onome što radi vlast, da sada imamo prebačen teret krize na građane i one koji su lošije stojeći, a da oni koji već imaju mnogo imaju velike olakšice“, rekao je Pavićević.

Pavićević navodi da Zeleno-levi poslanički klub predlaže dve izmene Zakona o imovini, po kojima bi građani bili oslobođeni plaćanja poreza na porodični dom, odnosno na 20 kvadrata po članu porodice.

„Smatramo da će na takav način oni koji imaju manje stambene jedinice biti u povoljnijem položaju, a da može da se poveća poreska stopa za ostatak stambenog prostora za one koji imaju mnogo više. Za četvoročlanu porodicu to bi bilo 80 kvadrata koji bi bili oslobođeni poreza“, kazao je Pavićević.

Dodao je da se druga izmena Zakona o imovini odnosi na privatno-javna partnerstva i koncesije, po kojoj se „tamo gde ugovori o privatno-javnim partnerstvima ne prelaze 50 miliona evra, privatni partner oslobađa plaćanja poreza“.

Narodna poslanica Jelena Jerinić je rekla da ukoliko se na predloge zakona koje je podneo Zeleno-levi poslanički klub, ne otvori diskusija u parlamentu, „otvoriće se raspava na drugom mestu“.

Poslušajte ceo govor:

Deo teksta preuzeto sa beta.rs

Pročitaj i ovo:

Ðorđević: Izbori neće biti gori nego 17. decembra

Biljana Đorđević iz Zeleno-levog fronta izjavila je da ne bi rekla da su izborni uslovi sada gori nego na prethodnim i upitala kako se oni menjaju bojkotom, podsetivši da vlast nije ispunila ni zahteve protesta kada su na ulicama bile stotine hiljada ljudi nakon masovnih ubistava početkom maja 2023.