Ne davimo Beograd poziva građane da se, u petak 30. oktobra u 11 časova kod hotela Jugoslavija, pridruže akciji sadnje drveća “Drvo prijateljstva”, koju organizuje udruženje Pravo na grad u saradnji sa Evropskim fondom za Balkan. Akciji će se pridružiti i udruženje Ulica za bicikliste, Šuma peva i Ne davimo Beograd. U Beogradu će biti posađeno ukupno 100 stabala, u petak 30 stabala javora kod hotela Jugoslavije i još 70 stabala 15. novembra na drugoj lokaciji.. Akcija “Drvo prijateljstva” će istovremeno biti održana u 6 gradova našeg regiona, pored Beograda akcija sadnje će biti realizovana u Skoplju, Prištini, Tirani, Podgorici i Sarajevu.

Akciju “Drvo prijateljstva” je pokrenuo Evropski fond za Balkan (EFB), kojom je predviđena sadnja 400 stabala drveća u 6 gradova Zapadnog Balkana. Inicijalna ideja akcije je kompenzacija štete u vidu CO2 emisije nastale kroz sve poslovne letove EFB tokom 2019. godine ali i sve gore stanje životne sredine i aero zagađenje u Srbiji, ali i na teritoriji Zapadnog Balkana.

Kao što je smo više puta isticali dobar grad jeste grad gde nas vazduh ne ubija, jedan od načina da poboljšamo kvalitet života u našem gradu jeste da vodimo brigu o našoj okolini. Cilj ove akcije jeste upravo da pokaže da se regionalno svi suočavamo sa sličnim problemima i da udruženi i solidarni možemo da kreiramo dobar grad i dobar region za sve ljude.

Na akciji će biti poštovane sve epidemiološke zaštitne mere u skladu sa zvaničnim preporukama za zaštitu od Kovida.

Pročitaj i ovo:

Treća godišnjica tragedija u Ribnikaru, Duboni i Malom Orašju

Tri godine su prošle od dana kada je Srbija zanemela od nasilja koje je odnelo devetnaest života, mahom dece i mladih u OŠ “Vladislav Ribnikar”, Duboni i Malom Orašju. Zajedno smo tugovali, zajedno smo tražili odgovornost za promovisanje nasilja u društvu i pokretanje najšireg društvenog dijaloga – da sistem više nikada ne bi zakazao kao u slučaju ove dve tragedije.

Zeleno-levi front čestita Prvi maj svim radnicima i radnicama

Srbija je danas zemlja sa najvećim ekonomskim i društvenim nejednakostima u Evropi. Zemlja u kojoj se sistemski krše standardi zaštite i bezbednosti na radu, dodatno pogoršavaju uslovi rada, a u kojoj plata ne osigurava pravo na dostojanstven život radnika i radnica.