Pokret Ne davimo Beograd namerava da postane politička stranka, a u tom procesu promeniće i ime. Radomir Lazović iz tog pokreta kaže da bi proces osnivanja stranke trebalo da bude okončan do kraja godine i da će po celoj Srbiji skupljati 10.000 potpisa koliko je po novom zakonu potrebno za osnivanje partije. On kaže i da nije isključeno da će novo ime organizacije biti “Ne davimo Srbiju”, ali da će konačna odluka o tome biti doneta na Skupštini Pokreta Ne davimo Beograd.
Lazović ističe da je Pokret nastao na ideji oslobođenja Beograda i da im je cilj da ideju prošire na celu Srbiju i da doprinesu oslobođenju Srbije.
„Ideja je da formalizujemo demokratski otvoren pokret“, rekao je Lazović za N1 i dodao da im je do sada nedostajalo to da regulišu administrativne probleme u funkcionisanju da bi nastavili da šire ideju da se politika vraća građanima.
Lazović se slaže da danas nije lako formirati stranku i misli da će to biti poduhvat, budući da je to prvi put da se po novom zakonu formira neka stranka. Potrebno je skupiti 10.000 potpisa koji imaju i cenu overe, ali da smatra da ako nemaju podršku građana i ne bi trebalo da rade.
„Potpise ćemo skupljati u celoj državi i mislim da smo na dobrom putu“, rekao je Lazović i dodao da je procedura oko formiranja stranke odložena dok se ne završi izbor Vlade, usvoji Zakon o ministarstvima, a uskoro je na dnevnom redu i Skupština grada.
Budući da Ne davimo Beograd nije više adekvatan slogan, i na pitanje kako će se nova stranka zvati, Lazović kaže da bi u pokretu voleli da istaknu ideološku poziciju. „Mi smo zeleno-leva politička organizacija i u tom pravcu ide ideja za ime. Ono što ljudi očekuju je ‘Ne davimo Srbiju’ i ne mogu da isključim da će tako i biti“, rekao je on.
Dodao je da u izboru imena učestvovalo više od 100 ljudi iz pokreta i da su predlozi sada na fokus grupama.
Celo gostovanje Lazovića na N1:
On je naglasio da su pre svega bitne ciljevi za koje se zalažu kao zeleno leva stranka. Imamo dva velika problema – nejednakost je ogromna u Srbiji, mali broj ljudi ima mnogo sredstava, a mnogo ljudi malo, jedva za egzistenicuju. Drugi problem je, kako dodaje, i zagađanje, ali i borba i ideja kako da Srbija krene putem zelenih politika.
„Proces za ime još traje, obavestićemo ljude o tome, ali svakako će stajati ta ideološka odrednica zeleno-leva. Ne davimo Srbiju ostaje kao opcija jer nas ljudi prepoznaju po tome, ne mogu da kažem više, odluku će doneti naša skupština“, rekao je Lazović.
Kaže i da se ne odriču brenda Ne davimo Beograd, ali da je ovo jedna nova faza u radu i da u Surdulici, Leskovcu, Nišu ili Novom Sadu morate ponuditi njima da to bude njihova organizacija.
Kaže i da će u pokretu odlučiti kada je najbolji trenutak da krenu u prikupljanje potpisa.
O raspravi u Skupštini i napadima koje je doživeo, kaže da su mu utisci isti kao kao većini ljudi koja to gleda – da ne dolazi do prave argumentovane rasprave o problemima i zakonu, a da kada se postave konkretna pitanja vlastima dobija odgovor – „vi radite za Belivuka“.
Preneo je i da je pitao Anu Brnabić oko ekonomske nejednakosti pošto se hvali da je Srbija ekonomski tigar, a veliki broj ljudi radi za minimalac na šta mu je odgovorila: „To ti je neko iz inostranstva pisao pitanje“.
Povodom zahteva koji je izneo da tužilaštvo objasni da li će se pozabaviti izjavom Belivuka o rušenju u Savamali, Lazović kaže da nije Belivuk taj koji je obavestio javnost da je država učestvovala u rušenju, već Vučuić i šef policije Goran Stamenković.
„Pa kada već znamo, hajde da vidimo ko je naredio“, kaže.
Dodao je i da je sednica Skupštine organizovana za 24 sata i dat toliki rok opoziciji da napišu amandmane, a da je Ne davimo Beograd uspeo da preda 15 amandmana o kojima rasprava počinje sutra.
On je rekao i da mu se čini da će ekspoze premijerke u Skupštini biti u utorak, ali da „nije siguran jer normalne komunikacije u Skupštini nema i cilj je da se dijalog ukine.
Pročitaj i ovo:
Lazović o godišnjici rušenja u Savamaloj: Već tada je bilo očigledno da je rušenje naređeno sa vrha
Kopredsednik stranke Zeleno-levi front Radomir Lazović izjavio je danas, povodom devete godišnjice rušenja u beogradskom kvartu Savamala zbog izgradnje Beograda na vodi, da je već tada bilo očigledno da je "rušenje naređeno sa nekog vrha".
Devet godina života u ruševinama pravde i zakona u Savamali
Od izborne noći između 24. i 25. aprila 2016. kada je ceo jedan deo Beograda, pod fantomkama, sravnjen sa zemljom, prošlo je devet godina. Nepuna dva meseca kasnije, Aleksandar Vučić je novinarima rekao da je “država priznala odgovornost za rušenje u Savamali, bez obzira koji je to nivo odgovornosti“. Za ovaj zločin, ta država nikada nije odgovarala. Od rušenja Savamale, do rušenja nadstrešnice, svedoci smo niza katastrofalnih posledica korupcije - za koje niko nije odgovarao.
Đorđević: Udar na univerzitet najbrutalniji do sad
U ovom trenutku na delu je najbrutalniji udar na univerzitet koji može da se završi onako kako Vučić prognozira, preteći da će ukinuti finansiranje, kaže kopredsednica Zeleno-levog fronta i narodna poslanica Biljana Đorđević.