Narodni poslanik Radomir Lazović iz Ne davimo Beograd, koji je zajedno sa ostalim predstavnicima proevropske opozicije bio na sastanku sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom, kaže da bi za njega evropski plan bio prihvatljiv i dobar i za Srbiju i za region ukoliko se implementira ono što je još 2013. dogovoreno o ZSO.

Navodi da Lajčak od njih nije tražio da prihvate plan, ali dodaje da bi voleo da je to tražio od njih kao proevropske opozicije. Ističe da je glavna kritika sa njihove strane „netransparentni odnos, gde mi do poslednjeg čina ne znamo šta je u sporazumu“, prenosi N1.

„Ovaj predlog ukoliko može da ima važne elemente ZSO nama bi bio prihvatljiv. Sa ZSO ovo je prihvatljivo i dobar korak za budućnost“, ocenjuje Lazović u emisiji Iza vesti i dodaje da bi za nas bilo dobro ako bi u njega bila utkana i evropska budućnost.

Navodi da je njima na sastanku glavno pitanje bila ZSO, „na koji način će biti sprovedena, da li se zaista razmišlja o njenom uvođenju, morali smo da pitamo, s obzirom da je to potpisano još u Briselu 2013 ‘šta vas je sprečavalo do sada’“.

„Nama deluje da bi ovaj sporazum mogao da bude dobar za nas i za region, ali da bi bio dobar, moramo da pitamo te stvari“, ukazuje.

Na pitanje kako je Lajčak reagovao na njihovo nezadovoljstvo zbog netransparentnog odnosa, Lazović kaže da je predstavnik EU to „notirao i tražio je razumevanje zbog osetljivosti dokumenata“.

Međutim, smatra da to što opozicija nije upućena u ceo proces daje priliku predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da manipuliše javnošću.

Zamera Lajčaku i što je govorio o tome da je 15 predloga za ZSO na stolu – „zar ne bi bilo sjajno da čujemo koji su to predlozi“.

„Pitali smo ga koji su, rekao nam je da su to modeli koji u Evropi još postoje, poput Južnog Tirola i sličnih, ali nam ih nije predstavio“, navodi.

Kaže i da misli da je greška što se Lajčak nije sastao i sa desnom opozicijom koja je protiv evropskog plana, jer smatra da treba da se razgovara, kao i da i njima treba da objasni o čemu se tu pregovara.

Navodi i da je plan dobra osnova, ali da je ZSO minimum koji bi trebalo da dobro bude organizovan, da se zaista zaštite Srbi na Kosovu i da im se garantuje normalan život.

Na pitanje da li bi otvorena podrška planu bila podrška Vučiću, smatra da ne bi, ali da se „dozvolilo Vučiću da on nama interpretira sve to i da kaže ‘ja neću da priznam, mene je Evropa naterala’“.

Međutim, ističe da „ne želimo da dozvolimo da se zarad prihvatanja plana zaboravi na vladavinu prava, ogromnu kontrolu medija koju Vučić ima“.

Na to da li je kao poslanik i portparol Narodne stranke Stefan Jovanović ubeđen da će prihvatanjem plana Vučić dobiti grejs period da nastavi sa stabilokratijom i da će EU okrenuti glavu od gušenja slobode, demokratije i ljudskih prava u Srbiji, on kaže nije ubeđen, ali da se toga plaši.

„Ali, EU nije monolit. U njoj ima mnogo glasova sa kojima razgovaramo, i želimo to da sprečimo“, navodi.

Dodaje da dolaze neki glasovi iz EU koji kažu da je ta ideja stabilokratije bila greška i da bi se trebalo upustiti u to da se promene standardi demokratije kada se radi o vladavini prava, sloboda medija.

Upitan da li imaju problem sa priznanjem Kosova, odgovara „nemamo problem ni sa čim što je rezultat dogovora, jednog šireg društvenog dogovora u Srbiji, kao i dogovora sa Albancima na Kosovu“.

„Mora se naći način da svi budu zadovoljni, hoćemo da se posvetimo pronalaženju tog načina“, ističe.

Ocenjuje da sporazum jeste korak ka elementima državnosti, ali da je zbog srpske politike u poslednjih 25 godina Kosovo izašlo iz pravnog sistema Srbije.

„Radije bismo se posvetili budućnosti i kako možemo da učinimo da ljudi tamo žive dobro“, poručuje.

Osuđujem plakate protiv desne opozicije, ali osuđujem i ono što su oni nama radili.

Na to kako tumači plakate koji su osvanuli u Beogradu i Novom Sadu, a kojima se targetiraju lideri Dveri, Zavetnika i Nove DSS, dovodeći se u vezu sa oslobađanjem aktuelnog kosovskog premijera Aljbina Kurtija i sa albanskim simbolima, kaže da je to dosta neprijatno po celo društvo, ali podseća i da su Ne davimo Beograd, pa i TV N1 bili na meti sličnih stvari.

„Osuđujem ovo što se njima dešava, ali osuđujem i ono što su oni radili nama ranije“, poručuje.

A propo izjave ministra privrede Radeta Baste koji je tražio da se Vlada Srbije hitno izjasni o uvođenju sankcija Rusiji, navodeći da „Srbija već plaća veliku cenu zbog neuvođenja sankcija i da to postaje neizdrživo“, Lazović smatra da je to „farsa, probni balon“ i da ne odražava lično mišljenje Baste, koji je iz redova Jedinstvene Srbije koja se ogradila od njegove izjave.

„To su dogovorene stvari, oni retko kad soliraju, nisu to ljudi koji imaju svoje mišljenje, zamislite ministar Basta ima svoje mišljenje, svašta, to je farsa, probni balon“, kazao je Lazović.

Pročitaj i ovo:

Napad na novinarke je napad na javni interes

Autonomni ženski front ispred Zeleno-levog fronta najoštrije osuđuje sve učestalije napade na novinarke nezavisnih medija u Vojvodini i zahteva hitnu reakciju države u skladu sa zakonom. Najnoviji u nizu inicidenata su pretnje smrću novinarki Gordani Momčilović Ilić iz Stare Pazove zbog njenog izveštavanja o nelegalnom postavljanju montažnog objekta u javnom parku u Staroj Pazovi.

ZLF i AŽF staje u odbranu Zakona o rodnoj ravnopravnosti

Poslednjih meseci na udaru je Zakon o rodnoj ravnopravnosti, koji se pogrešno tumači i traži njegovo „stavljanje van snage“. Mi, aktivistkinje i aktivisti za ravnopravnost, ženska i ljudska prava, poručujemo da nam je ovaj zakon važan, da se tiče svih građana i građanki Srbije i da ćemo ga odlučno braniti, kao što smo se odlučno borili za njegovo usvajanje.