Kopredsednik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović izjavio je danas da se, “posle više godina” potrage za narodnom inicijativom za zabranu iskopavanja litijuma i bora, predmet pod tim imenom “odjednom pojavio” na sajtu Skupštine Srbije.

Lazović je u izjavi agenciji Beta ocenio da je inicijativa “svesno sklonjena i sakrivena kako se Skupština Srbije ne bi izjašnjavala o njoj”.

“Kao poslanici mi smo učinili sve kako bismo pribavili informacije o sakrivanju inicijative. Koristeći mehanizam poslaničkih pitanja utvrdili smo da narodna inicijativa nikada nije stigla do nadležnog Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, niti do nadležnog skupštinskog Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, koji bi trebalo da provere validnost potpisa”, naveo je Lazović.

Podsetio je da je ZLF podneo krivične prijave zbog “sakrivanja” narodne inicijative za zabranu protiv iskopavanja litijuma i bora protiv predsednika parlamenta u prethodna dva saziva, Ivice Dačića i Vladimira Orlića.

“Pitanje iskopavanja litijuma je jedno od najosetljivijih pitanja u našem društvu zato što zarad profita rudarskih kompanija žrtvuje dolinu Jadra i ljude koji u njoj žive. Uprkos tome što smo tražili da tužilaštvo i policija obaveste javnost o svojim postupanjima i saznanjima povodom naše krivične prijave zbog sakrivanja narodne inicijative, to se do sada nije desilo. Zahtevamo da se javnost obavesti o svemu i da oni koji su odgovorni budu kažnjeni”, naveo je Lazović.

Pročitaj i ovo:

Đorđević: Vlast ne može da raspiše izbore dok je aktivan zahtev za sednicu o nepoverenju vladi

Biljana Đorđević izjavila je da Vlada Srbije ne može da uputi obrazloženi predlog predsedniku Srbije za raspuštanje Narodne skupštine dok je u proceduri zahtev za razmatranje nepoverenja Vladi. S druge strane, premijer može, kao što je mogao i do sada, da podnese ostavku, čime Vlada prestaje da funkcioniše u punom mandatu i otvara se mogućnost za raspisivanje izbora ukoliko se u roku od 30 dana ne formira nova Vlada.

Ko profitira od privrednog rasta?

Kad se zvaničnici hvale napretkom Srbije, najviše vole da govore o BDP-u, odnosno o njegovom rastu, a posebno vole da javni dug mere u odnosu na BDP. Taj broj im se sviđa. On je uglavnom tačan, ali je i prazan, jer ne kaže ništa o tome kome taj rast pripada. Još važnije je pitanje ko će profitirati u budućnosti. Autorski tekst Mladena Vitasa za Danas.