
Predstavnici političkog pokreta Ne davimo Beograd, Biljana Đorđević, Dobrica Veselinović i Robert Kozma, i predsednik partije Zajedno za Srbiju, Nebojša Zelenović, sastali su se juče sa Klaudijom Rot, potpredsednicom Bundestaga iz redova Zelene partije Nemačke.
Kako za Danas kaže Robert Kozma, na sastanku se razgovaralo “o potrebi da se u Srbiji izgradi funkcionalna demokratija, socijalna sigurnost i zdrava životna sredina, a prevaziđe postojeći hibridni režim koji očigledno ne radi u korist građana Srbije”.
– Nama je jako bitno da naše partnere uputimo u postojeću situaciju u Srbiji, ukažemo na režimsku zloupotrebu institucija i državnih resursa koje u konačnici dovode do toga da građanima u Srbiji nisu dostupne osnovne javne usluge, da je Srbija danas zemlja sa najvećim ekonomskim nejednakostima u Evropi, a da se kontinuirano uništava naša životna sredina i prirodni resursi – kaže sagovornik Danasa.
Na pitanje šta je Klaudija Rot rekla o aktulenoj vlasti Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, Robert Kozma ističe da mu se čini da je i u javnom mnenju Nemačke sazreva stav da nedemokratski režimi ne mogu biti garant stabilnosti na Balkanu, nego da samo demokratska vlast sa funkcionalnim institucijama može odgovoriti na potrebe građana.
– Posebno nam je drago da znamo da će srpsko društvo imati partnere u budućoj nemačkoj vladi, a da ti akteri neće tolerisati lažni pluralizam koji vlast pokušava da prikaže da postoji u parlamentu i društvu, neće tolerisati zloupotrebu institucija i kršenje socio-ekonomskih i ljudskih prava građana, niti kontrolu medija od strane režima, kao ni kreiranje odozgo lažnih opozicionih aktera, od lažnih zelenih do pravih ekstremnih desničarskih, profašističkih organizacija, kako bi vladajuća stranka omogućila sebi situaciju u kojoj je akter koga međunarodna javnost trpi zarad omogućavanja navodne stabilnosti – napominje Kozma.
Takođe, ističe on, ono što je veoma bitno jeste razumevanje da je potrebno “zajedno sa građanima izboriti se za snažnu zeleno-levu političku agendu kojom se može omougućiti da dišemo čist vazduh, da sačuvamo naše obale, naše reke, a da istovremeno započnemo sa promenom načina proizvodnje energije i pokrenemo zelenu ekonomiju”.
– I da ta borba mora biti uporedo sa demokratizacijom naše zemlje i ponovnim pokretanjem integracije u Evropsku uniju. Na taj način možemo omogućiti dostojanstven život u Srbiji, u našoj zemlji u kojoj građani vide sopstvenu budućnost – kaže sagovornik Danasa.
Prema njegovim rečima, sastanak je bio u organizaciji Fondacije “Hajnrih Bel”, fondacije Zelene partije Nemačke, a prisustvovali su i drugi predstavnici i predstavnice organizacija civilnog društva u Srbiji.
Klaudija Rot boravila je u službenoj poseti Srbiji sa ciljem da kao predstavnik Bundestaga poseti spomen-park u Šumaricama i da u sklopu zvanične komemoracije obeleži 80 godina od masovnog streljanja civila u Kragujevcu od strane nemačke okupacione vojske, sa jasnom porukom da se zločin osudi.
Pročitaj i ovo:
Veliki intervju Biljane Đorđević za portal Monitor
Vučić je bolje od Miloševića čitao globalni trenutak. I djeluje da on i sad čeka da se javi za njega povoljniji međunarodni trenutak za razriješenje političke krize. Ali, prvi put, taj za njega povoljniji trenutak neće doći - rekla je kopredsednica Zeleno-levog fronta Biljana Đorđević.
Lazović: Ne vidim da od podrške studentima ima boljeg predloga
„Ni u jednom trenutku ne mogu da zamislim da ZLF bude konkurencija studentima. Takođe, ne vidim da od podrške studentima ima boljeg predloga. ZLF-u je glavni cilj pobeda nad kriminalnim režimom čemu želimo da damo svoj maksimalni doprinos kroz zajedničku borbu“, kaže za Danas Radomir Lazović, kopredsednik Zeleno levog fronta.
ZLF predložio izmene Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja – STOP PARTIJSKI POSTAVLJENIM DIREKTORIMA ŠKOLA
Zeleno-levi front je predložio set izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, kojim se ukidaju samovolja ministara i partijsko postavljanje direktora škola, kao i politički uticaj na školski život, a daju mnogo veća ovlašćenja i odgovornost školskim odborima odnosno roditeljima đaka i kolektivu škola.






