Predloženi pravosudni zakoni i prethodna izmena Ustava RS omogućava SNS-u da kontroliše pravosuđe, odnosno sudije i tužioce.
Budućim izborom tzv. istaknutih pravnika u Visoki savet sudstva i Visoki savet tužilaštva, omogućava se postavljanje politički podobnih kandidata.

Podsetiću zarad građana: ova tela (saveti) biraće i razrešavaće sudije i tužioce.
Na primer, Visoki savet sudstva imaće po 11 članova, a od toga po 4 istaknuta pravnika, a sasvim moguće politički podobna kandidata. A kvorum za rad biće 8, umesto 6 što bi bilo adekvatno shodno broju članova saveta.
To znači da će ovi istaknuti pravnici imati odlučujući uticaj na rad saveta, moći će da blokiraju rad Visokog saveta sudstva, a samim tim imaće i presudnu ulogu na odabir sudija, postavljanje predsednika sudova ili premeštaju sudija iz jednog u drugi sud.

Hajde da vidimo kakav je izbor predložen za ove istaknute pravnike u Narodnoj skupštini:
1. Prvo će odbor za pravosuđe kojim predsedava Vladimir Đukanović, a podsetiću istovremeno i advokat osobe optužene da je organizovao plantažu marihuane u Jovanjici, da probere i preporuči osam kandidata. Kaže se dvotrećinskom većinom u odboru, ali verovatnije većinom poslanika vladajuće većine u drugom krugu.
2. Zatim, trebalo bi da budu izabrani dvotrećinskom većinom na sednici skupštine. Ali, u prvom pokušaju. Međutim, ono što je verovatnije jeste da neće biti dvotrećinske većine, a u tom slučaju odlučivaće petočlana komisija.

I izvinite što sumnjam, ali verujem da će upravo vladajuća većina želeti da odabir vrši petočlana komisija. A ko je čini?! – predsednik Narodne skupštine, predsednik Ustavnog suda, predsednik Vrhovnog suda, Vrhovni javni tužilac i Zaštitnik građana.

Od njih petoro, za većinu i odabir istaknutih pravnika biće potrebno troje.

I ta tročlana većina mogu biti:
– prisutni predsednik skupštine koji teško da bi se smatrao šampionom demokratije i dijaloga, nego pre glavni u isključivanju mikrofona opoziciji;
– zatim Zagorka Dolovac, glavna u ćutanju o kriminalu u Srbiji
– Zoran Pašalić, Zaštitnik građana po kome policija nije prebijala demonstrante za vreme julskih protesta 2020. godine i nije našao za shodno da reaguje i osudi policijsko nasilje.
Na kraju, troje njih moći će da bira istaknute pravnike koji će biti ključni za održavanje kvoruma u radu pravosudnih zakona, a samim tim i za postavljanje sudija.

Pročitaj i ovo:

Veliki novogodišnji intervju Radomira Lazovića za NIN

O evrointegracijama Srbije, predstojećim parlamentarnim izborima i o osvrtu na godinu iza nas pročitajte u velikom novogodišnjem intervjuu kopredsednika i narodnog poslanika Zeleno-levog fronta Radomira Lazovića za NIN.

Lazović: Srbija bi mogla u EU do 2032. godine, ako bismo smenili SNS

Kopredsednik Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomir Lazović ocenio je danas da bi Srbija mogla da postane članica Evropske unije (EU) do 2032. godine, ukoliko bi Srpska napredna stranka (SNS) bila smenjena sa vlasti i ukoliko bi, prema njegovim rečima, bila formirana proevropska vlada.