Nova školska godina je još jedna propuštena šansa da se razreše gorući problemi u srpskom obrazovanju, a to su pre svega: sramno niska ulaganja u prosvetu, visoka centralizovanost školskog sistema, nedovoljna borba protiv funkcionalne nespismenosti, uvođenje dualnog obrazovanja umesto modernizacije učenja. Jasno je svima, osim Ministarstvu prosvete, da će se i ova školska godina odvijati u nepovoljnoj epidemiološkoj situaciji koju nadležne institucije dočekuju neadekvatno pripremljene.

Posebno želimo da naglasimo propuštenu šansu u protekle dve godine da se adresira možda i najveći društveni problem koji je pandemija razgolitila, a to je isključenost iz obrazovnog sistema velikog broja dece iz društveno osetljivih grupa. Pompezne najave o digitalizaciji naših škola, dok mnoge škole nemaju ni uslovne toalete, nisu adekvatan odgovor na probleme hiljada dece koja nemaju ni siguran dom iz kojeg bi mogla da uče na daljinu, a kamoli tehnička pomagala ili pristup internetu. Kako bi prikrili sopstveno licemerje i nesposobnost, Ministarstvo prosvete sve probleme gura pod tepih uvođenjem „inovacija“ kao što su intoniranje himne na početku školske godine, iako je i ovaj potez jasno pokazao da su nam škole tehnički neosposobljene, ili najavom strože državne kontrole sadržaja „nacionalno važnih“ predmeta.
Pročitajte i tekst “Obrazovanje mora biti temelj našeg društva” u kome Jelena Vasiljević, koordinatorka grupe za obrazovanje Ne davimo Beograd, najavljujući snažnije ukjučivanje pokreta u pitanja obrazovanja: “Kvalitetno obrazovanje mora biti savremeno, sveobuhvatno i usmereno na podsticaj kritičkog i kreativnog mišljenja. Dobro društvo mora da učini kvalitetno obrazovanje dostupno svima i mora da vodi računa o potrebama i stavovima onih koji učestvuju u njegovoj izgradnji i realizaciji.”
Ne davimo Beograd poziva svu zainteresovanu javnost, naročito pojedince i organizacije iz vaspitno-obrazovnog sistema da zajednički radimo na pravednijem, inkluzivnijem i modernijem sistemu formalnog obrazovanja koje mora biti stub jednog društva, a ne poligon za dobijanje političkih poena. Zajedno možemo učiniti da naše škole budu bezbedna mesta za ispoljavanje talenta, za oslobađanje kreativnosti, prostori gde će naša deca biti srećna i odakle će nam se vraćati ispunjena novim znanjima i spoznajom koliko to mogu ako se samo potrude. Sve ovo možemo zajedno sa našim nastavnicima koji rade najvažniji posao i grade budućnost ove zemlje, a Ministarstvo prosvete se ponaša kao da su nastavnici nebitni. I to je nešto što moramo da promenimo, jer budućnost Srbije se brani ulaganjem u naše školstvo, poštovanjem naših nastavnika i pružanjem našoj deci obrazovanja za svet koji ih očekuje.
Pročitaj i ovo:
Veliki novogodišnji intervju Radomira Lazovića za NIN
O evrointegracijama Srbije, predstojećim parlamentarnim izborima i o osvrtu na godinu iza nas pročitajte u velikom novogodišnjem intervjuu kopredsednika i narodnog poslanika Zeleno-levog fronta Radomira Lazovića za NIN.
Dinić: Ostavke četiri člana REM pokazale da proces izbora tog tela nema legitimitet
Poslanik Zeleno-levog fronta (ZLF) Rastislav Dinić ocenio je danas da su ostavke četiri člana Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koje su podneli 19. decembra "ozbiljan alarm" i da pokazuju da proces izbora članova "nema legitimitet".
Lazović: Srbija bi mogla u EU do 2032. godine, ako bismo smenili SNS
Kopredsednik Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomir Lazović ocenio je danas da bi Srbija mogla da postane članica Evropske unije (EU) do 2032. godine, ukoliko bi Srpska napredna stranka (SNS) bila smenjena sa vlasti i ukoliko bi, prema njegovim rečima, bila formirana proevropska vlada.






