
U toku je izbor 16 kandidata za istaknute pravnike koji će sedeti u najvišim pravosudnim telima, prvi krug biranja je gotov, a zamenica predsednika skupštinskog Odbora za pravosuđe Jelena Jerinić kaže da je posle njega još više uverena u mogućnost da se vrši politički uticaj.
“Mogućnost za uticaj uvek postoji, ono što smo mi želeli da ispitamo je kako će reagovati kada se nađu u takvoj situaciji“, navodi ona.
Kako kaže, ključna stavka kod istaknutih pravnika je u dostojnosti, sposobnosti da se održi lični i profesionalni integritet.
“Važno je zbog toga što će pravosudni saveti čiji će oni biti članovi i na čiji će rad moći da utiču, pa ako to žele i da ih blokiraju, birati sudije i tužioce. I takođe, odlučivati recimo o disciplinskoj odgovornosti i reagovati na situacije neprimerenog uticaja na pravosuđe“, objašnjava Jerinić njihovu ulogu.
Mali odziv na konkurs objašnjava time što je, kako smatra, većina ljudi mislila da su kandidati unapred određeni i da ljudi nisu imali poverenja u otvorenost procesa.
“Imajući u vidu ljude koji su se prijavili, za neke od njih je zaista teško reći da su njihovi rezultati do te mere istaknuti. Neki od tih ljudi nisu bili ni poznati nekoj široj stručnoj pravničkoj javnosti, njihove biografije smo prvi put videli. Neki jesu, među njima su profesori Pravnog fakulteta, ali bilo je i ljudi koji nisu radili na nekim visokim pozicijama“, dodaje ona.
Ističe da su se članovi Odbora potrudili da istraže i pronađu neke podatke koje kandidati nisu naveli u svojim biografijama i da se na to fokusiraju u pitanjima.
Odbor za pravosuđe je do sada izabrao 13 kandidata, a za nedelju je ostalo da izabere još tri – dva za Visoki savet sudstva i jednog kandidata za Visoki savet tužilaštva.
“U prvom krugu je bilo potrebno da dobijete glas 12 članova Odbora, dakle poslanici vladajuće većine plus neko iz opozicije, u ovom drugom krugu biće dovoljno 11, traži se tri petine. Vladajuća koalicija treba zapravo da se dogovori ko su odgovarajući kandidati“, objašnjava.
Osam kandidata će na kraju ići u plenum Narodne skupštine, za njih se glasa pojedinačno, a za izbor četvoro kandidata potrebno je dve trećine u parlamentu.
Pročitaj i ovo:
Veliki novogodišnji intervju Radomira Lazovića za NIN
O evrointegracijama Srbije, predstojećim parlamentarnim izborima i o osvrtu na godinu iza nas pročitajte u velikom novogodišnjem intervjuu kopredsednika i narodnog poslanika Zeleno-levog fronta Radomira Lazovića za NIN.
Dinić: Ostavke četiri člana REM pokazale da proces izbora tog tela nema legitimitet
Poslanik Zeleno-levog fronta (ZLF) Rastislav Dinić ocenio je danas da su ostavke četiri člana Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koje su podneli 19. decembra "ozbiljan alarm" i da pokazuju da proces izbora članova "nema legitimitet".
Lazović: Srbija bi mogla u EU do 2032. godine, ako bismo smenili SNS
Kopredsednik Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomir Lazović ocenio je danas da bi Srbija mogla da postane članica Evropske unije (EU) do 2032. godine, ukoliko bi Srpska napredna stranka (SNS) bila smenjena sa vlasti i ukoliko bi, prema njegovim rečima, bila formirana proevropska vlada.






