Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić i njen partijski kolega Milenko Jovanov, šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Narodnoj skupštini, će u sredu, 15. januara, predati potpise kojima poslanici vladajuće većine traže da se raspiše referendum o poverenju ili smeni predsednika Srbije Aleksandra Vučića, prenose režimnski mediji.

Brnabić i Jovanov će u tu svrhu predati 100 inicijalnih potpisa poslanika SNS-a, nakon čega će biti održana i konferencija za medije.

Prethodno je, prema već oprobanom receptu, Vučić u video poruci pozvao opozicione poslanike da predaju potpise za održavanje savetodavnog referenduma o njegovoj smeni.

On se ironično osvrnuo na rezultate istraživanja nevladine organizacije CRTA.

„Objektivna i nepristrasna CRTA saopštila je javnosti da je ogromna većina građana za moju smenu. Ne postoji kredibilniji izvor, ni za međunarodnu zajednicu, ni za političke stranke u Srbiji, od te nevladine organizacije. Borio sam se za narod i narod je moja snaga. Ako su ovi navodi CRTE tačni, za mene je nemoguće da opstanem na mestu predsednika Srbije i zato, potrebno je da opozicione stranke predaju samo 67 potpisa, a imaju ih preko 80, za održavanje savetodavnog referenduma o predsedniku Srbije“, objavio je Vučić na Instagram nalogu budućnostsrbijeav.

Ne postoji referendum o razrešenju predsednika

Takvo sinhronizovano delovanje perjanica režima i potčinjenih medija viđeno je mnogo puta do sada, ali ono nije u skladu sa zakonom.

„Ne postoji referendum o razrešenju predsednika. U proteklih godinu dana smo čini mi se četiri puta dobijali takve izjave iz SNS-a, najpre da će biti refernduma o litijumu, a od kada je pala nadstrešnica to je referendum o Vučiću. Niko od njih nije ni nadležan da predlaže takve stvari“, rekla je za „Vreme“ Profesorka Pravnog fakulteta u Beogradu i narodna poslanica Zeleno-levog fronta Jelena Jerinić.

Ona ne zna kako izgleda predlog tih 100 poslanika i ocenila da „oni mogu da podnesu šta god žele“, ali da ona ne može da komentariše „takve prilično sulude ideje“.

„Izgleda kao da SNS o državnom trošku hoće za sebe da sprovede istraživanje javnog mnjenja. Te ideje su toliko neozbiljne sa stanovišta Ustava i zakona da ne možemo da tražimo neki smisao“, rekla je Jerinić.

Skupština i Ustavni sud se pitaju, a ne građani

Ona je ukazala da Ustav definiše postupak razrešenja predsednika.

„Taj postupak počinje u Narodnoj skupštini. U razrešenju treba da učestvuje Ustavni sud koji treba da kaže da li je predsednik prekršio Ustav, a na kraju se o tome izjašnjavaju narodni poslanici. Nema tu nikakvog referenduma. Da se raspisuje referendum da se vidi koliku ko ima podršku, to je istraživanje javnog mnjenja, to nije pravna kategorija, to jednostavno nije ni referendum“, rekla je Jerinić.

Ona je podsetila da postoji Zakon o referendumu i narodonoj inicijativi, ali da ni on ne predviđa referendum o razrešenju predsednika.

„Ako gledamo propise, postoji izglasavanje nepoverenja Vladi, ali poslanici opozicije su podenli taj zahtev pa ga Brnabić nije stavila na dnevni red. Što se tiče poverenja i nepoverenja predsedniku, nije predviđeno da se građani i građanke o tome izjašnjavaju na referendumu“, zaključuje je Jerinić.

Pročitaj i ovo:

Lazović: Mislim da će parlamentarni izbori biti održani poslednjeg dana kada je to moguće

Kopredsednik Zeleno-levog fronta i narodni poslanik Radomir Lazović izjavio je da je mišljenja da će parlamentarni izbori biti održani poslednjeg dana kada je to moguće. Dodaje i da stalne najave predsednika Srbije Aleksandra Vučića novih termina izbora imaju za cilj da se u javnosti priča o tome ko će s kim na izbore kako bi se unosile podele i došlo do konsolidacije vlasti.

Nemačka da pokaže da podržava demokratiju u Srbiji, a ne tajne aranžmane

Zeleno-levi front smatra da navodi koje su objavili BIRN i Der Spiegel zahtevaju hitnu reakciju nemačke vlade. Apsolutno je neprihvatljivo da Jerg Heskens, kao savetnik finansiran sredstvima nemačkih poreskih obveznika, 13 godina radi za Aleksandra Vučića i učestvuje u političkim procesima u Srbiji i takav angažman je nespojiv sa vrednostima demokratije, transparentnosti i vladavine prava koje Nemačka i Evropska unija tvrde da zastupaju.