Na pitanje da li zaštita prirode i zdravlja može u predizbornim kampanjama da potisne teme Kosova i korupcije, odnosno da li raste interesovanje za „zelene“ u Srbiji, sagovornici Danasa, istraživači i istraživačice javnog mnjenja, nemaju izričit odgovor, navodeći da mnogo zavisi od onoga što se nameće i plasira javnosti.
Irena Fiket, saradnica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, ukazuje za Danas da je u Srbiji javna sfera gotovo u celosti uzurpirana od strane vladajuće partije, pa teme koje se plasiraju neminovno postaju teme za koje građani postaju zainteresovani tokom kampanje.
Kako dodaje, pogrešno bi, međutim, bilo, upravo zbog uzurpacije javne sfere, tumačiti interesovanja građana za recimo pitanje Kosova, a koju kao jednu od glavnih tema ističu istraživanja javnog mnjenja, kao nešto što realno građane najviše interesuje.
– U sistemu koji je po svojim karakteristikama bliži diktaturi nego demokratiji, koji ne dozvoljava pluralitet informacija i argumentacija i koji je usmeren na to da građanstvo ostane neinformisano i nezaintersovano za politički život ne mogu se teme koje vladajuća stranka nameće građanima smatrati realnom slikom njihovih interesovanja i prioriteta – kaže Irena Fiket.
Tokom proteklog vikenda značajan broj građana (procene o broju učesnika dostižu i deset hiljada) okupio se na takozvanom „ekološkom ustanku“, kako bi se pobunili protiv namera vlasti da dozvoli investitorima dalje zagađenje životne sredine. Imajući u vidu da je ovo, u poslednje dve godine, bio jedan od najbrojnijih protesta građana, ispostavlja se pitanje o tome da li ekološke i druge teme koje se odnose na zdravlje ljudi imaju potencijal da „izbiju“ na čelna mesta oko kojih bi se učesnici narednih izbora „borili“.
– Da, uprkos tome što su građanima već godinama uskraćivane relevantne informacije koje se tiču politika koje direktno utiču na kvalitet njihovih života i uprkos agresivnim medijskim kampanjama kojima je pažnja usmeravana na navodne „velike“ probleme države, sve veći broj građana, naročito u poslednje vreme, pokazuje kapacitet i volju da se bavi realnim problemima poput zaštite životne sredine i zdravlja, pravom na stanovanje, i slično. Građanske inicijative i pokreti kojima su ove teme u fokusu uspevaju da mobilišu sve veći broj građana i da sa njima rade na rešavanju konkretnih problema ali i na građenju jedne inkluzivnije javne sfere koja je neophodna da bismo konačno postavili suštinske probleme građana u centar politika – zaključuje Irena Fiket.
Originalni naslov: „Zeleni“ u Srbiji će tek dobijati na značaju
Izvor: https://www.danas.rs/politika/zeleni-u-srbiji-ce-tek-dobijati-na-znacaju/
Pročitaj i ovo:
Ne davimo Beograd će braniti sve građane protiv kojih Šapić podnese krivične prijave
Nakon najava Aleksandra Šapića da će podneti krivične prijave protiv građana koji brane Savski nasip od bušenja, pravni tim Ne davimo Beograd odlučio je da besplatno brani sve građane protiv kojih gradonačelnik pokrene postupke, izjavio je Dobrica Veselinović.
Peticija Ne damo Savski nasip: Građani ostavljaju dirljive poruke podrške čuvarima nasipa
Građani ostavljaju dirljive poruke podrške čuvarima Savskog nasipa u okviru peticije koju je za samo dva dana potpisalo preko 1300 ljudi. Naime, pokret Ne davimo Beograd pokrenuo je peticiju kao vid podrške građanima koji na nasipu blokiraju radove i ugrožavanje nasipa. Jedna od opcija koja je ponuđena onima koji potpišu peticiju je i da upute reči podrške građanima koji danima stražare i dežuraju na nasipu danonoćno.
Državna matura – loše prepisana lekcija
Preslikavanje tuđeg modela, površno, nedosledno, neprofesionalno, neće nikad biti dobro rešenje, kao što prepisivanje na kontrolnom ili na ispitu nikad nije dobro rešenje. Loše smo prepisali bolonjsku reformu, još lošije inkluziju. Da li biste voleli da vas vozi pilot ili operiše hirurg koji je prepisivao?