Inicijativa Ne davimo Beograd zahteva da minimalna zarada prati troškove života i da bude usklađena sa minimalnom potrošačkom korpom.

Država mora da promeni pristup u ekonomskoj politici i da prestane da zahteva od građana i radnika odricanje, stezanje kaiša i štednju, dok s druge strane nastavlja da povlađuje poslodavcima, naročito megalomanskim subvencijama stranima investitorima. Trenutna ekonomska politika ne vodi razvoju, već upravo suprotno, vodi zaostajanju što podstiče odlazak ljudi iz zemlje i dovodi do daljeg zaostajanja našeg društva.

Povećanjem minimalne zarade za dve hiljade dinara, ova vlast je poslala poruku stotinama hiljada građana da njihov interes i dobrobit dolazi nakon interesa velikih kompanija, stranih investitora i drugih poslodavaca. Poslodavci su sa pregovora izašli zadovoljni, jer je država na sebe preuzela troškove povećanja minimalne zarade, dok od njih nije puno zahtevala.

S druge strane, sindikati su nezadovoljni ishodom pregovora jer nije ispunjeno obećanje od pre tri godine o usklađivanju minimalne zarade s minimalnom potrošačkom korpom. To znači da je tročlana porodica sa ovim primanjima (ukoliko jedan član radi) ispod granice siromaštva. Nedopustivo je da imamo ljude u Srbiji koji rade i primaju platu, a opet žive u siromaštvu i nemaju za minimalne životne potrebe. Za ovo nije odgovorna trenutna kriza izazvana pandemijom. Sindikati imaju puno pravo da preuzmu odlučnije korake u ispravljanju ove nepravde, poput štrajkova i protesta. U suprotnom, radnici i radnice će sreću potražiti van zemlje, a to je ono što i država i poslodavci, valjda, žele da izbegnu.

Pročitaj i ovo:

Koliko novca građana Beograda je gradska vlast dala Alta banci?

Na finansijske izveštaje Grada Beograda dato je negativno mišljenje, prema izveštaju koji je Državna revizorska agencija dostavila Narodnoj skupštini 27. oktobra 2026. Zeleno-levi front je već upozoravao na loše ocene gradskog poslovanja prema DRI i ukazivao da građani ne znaju koliki su stvarni dugovi i obaveze Beograda, međutim novi izveštaj dodatno otkriva koliko su gradske knjige nepouzdane.

Jovana Đurović Rajak: Sombor platio 20.000 evra za jednu njihalicu

Njihalicu na oprugama, na igralištu u Parku Miroslava Gucunje „kod logora“, Grad Sombor platio je 2.349.600 dinara sa PDV-om, odnosno oko 20.000 evra, navodi odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Sombora Jovana Đurović Rajak i pojašnjava da se to vidi iz dokumentacije koju je Gradska uprava dostavila po njenom zahtevu za pristup informacijama od javnog značaja.