Iako je u Vladi Srbije, nedavno usvojeni Nacionalni plan za smanjenje zagađenja vazduha iz velikih postrojenja, predstavljen kao hitna mera za rešavanje problema ekstremnog zagađenja vazduha, radi o obavezama Republike Srbije koje su zapravo na snazi još od 1.1.2018. godine.

Naime, Vlada Srbije obavezala se da će od 1.1.2018. godine početi primenu “Direktive o velikim ložištima”, serije standarda koji predviđaju ograničenje emisije štetnih gasova u velikim postrojenjima. Srbiji je u okviru ovog dokumenta ostavljena mogućnost, da u slučaju da ne može da ispuni sve dogovorene standarde, može doneti Nacionalni plan za smanjenje emisija glavnih zagađujućih materija iz velikih postrojenja u istom roku i na taj način uvaži lokalne specifičnosti i mogućnosti. Obzirom da Srbija kasni već dve godine u donošenju ovog plana, Energetska zajednica pokrenula je postupak protiv Srbije.

Više o Nacionalnom planu za smanjenje emisija glavnih zagađujućih materija (NERP) čitajte na stranicama Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI)

Ono što je za građane bitnije od prekršene procedure, jesu činjenice da nema nikakvih hitnih mera, već se produženje roka za davno preuzete obaveze, predstavlja kao hitna mera kako bi se umirila javnost povodom ekstremnih zagađenja koja su naše gradove stavila na vrh svetske liste najzagađenijih. Ukoliko ne preduzmemo konkretne mere, ovaj problem neće se sam od sebe rešiti.

Ovo je još jedna o bizarnih odluka vlade koja je nedavno formirala radnu grupu za sistemsko rešenje zagađenja vazduha, iako takva grupa već postoji od oktobra 2018. godine. Ministarstvo prosvete školama je poslalo kontradiktorna uputstva za praćenje preporuka kada je zagađenje visoko, a gradske vlasti se hvale idejom da se Beograd kandiduje za zeleni prestonicu Evrope.