Nastup Zeleno-levog fronta, koji je u petak zvanično prerastao u stranku iz pokreta Ne davimo Beograd, može se očekivati na lokalnim izborima sledeće godine, izjavila je poslanica te stranke Biljana Đorđević.

„Svakako u onim mestima gde već imamo jake lokalne grupe, bilo da su to lokalne inicijative građana koje imaju svoje brendove, bilo da su to novoformirani odbori stranke“, rekla je Đorđević za agenciju Beta nakon osnivačke skupštine Zeleno-levog fronta.

U koliko će mesta izaći na izbore, kako je dodala, zavisiće od čitave situacije.

„Mi počivamo na toj lokalnoj demokratiji, insistiramo na decentralizaciji. Za nas su lokalni izbori izuzetno važni, tu se gradi moć, tu se ljudi prvi put uključuju u politiku. Za nas je to centralno mesto borbe za demokratiju – odozdo na gore“, naglasila je Đorđević.

Dodala je da se raduju tim predstojećim izborima sledeće godine, iako oni, kako je ocenila, neće biti ni fer ni pošteni kao ni bilo koji drugi u prethodnom periodu.

Prerastanje pokreta Ne davimo Beograd u stranku Zeleno-levi front, prema njenim rečima, šalje jasnu poruku, koja možda ranije nije bila vidljiva, a to je da oni ne deluju samo u Beogradu.

„Mislim da je ovo sada jasnija poruka. Važno je bilo to rebrendiranje, jer smo zbog imena bili doživljavani kao da se samo bavimo Beogradom, što već dugo nije bio slučaj“, kazala je ona.

Svaki nastup poslaničkog kluba te stranke u Skupštini Srbije, kako je navela, govori o tome da su se zalagali za politike koje su važne za celu Srbiju.

„Sada će biti važno otvaranje novih odbora, već smo neke i otvorili… Bilo je ranije neobično da imate odbor Ne davimo Beograd u Užicu ili Novom Sadu, sada je to mnogo smislenije kao Zeleno-levi front i jako se radujem upravo tom širenju“, rekla je Đorđević.

Odluka da pokret preraste u stranku, prema njenim rečima nije bila laka ni kada su je doneli prošle godine.

„Stranka ima nasleđe jednog pokreta, društvenog, pa onda i političkog i rekla bih da ćemo mi sada prerasti u jednu formu pokreta-partije. Nije to tako nepoznato da protestne organizacije zapravo prerastaju u političke i partijske“, navela je ona.

Kako je dodala, na to su delimično bili i naterani zbog izbornog sistema Srbije koji je „neprijateljski“ prema inicijativama građana i inicijativama i njihovom učešću na izborima.

„Ali i zato što smo stekli samopouzdanje da možemo da izgradimo drugačiju organizaciju. Imati partiju nije nešto što je nužno loše. Partije koje su do sada postojale se nama nisu dopadale i zbog toga sada hoćemo da probamo nešto drugo“, rekla je Đorđević.

Stranka će imati predsednika i predsednicu

Govoreći o tome što će Zeleno-levi front imati predsedništvo koje će činiti predsednik i predsednica stranke, koji će biti izabrani na izbornoj skupštini na jesen, Đorđević je kazala da to nije neobično za zelene partije.

„Taj koliderski element, on na neki način baštini ideju rodne ravnopravnosti. Mi smo to već imali kroz neke naše organe Ne davimo Beograd, a sada se spuštamo i na opštinske odbore“, rekla je ona.

Naglasila je da je to važna poruka, drugačije od one „treba nam više žena u politici, dajte kvotu od 40 odsto“, što je prema njenim rečima, poruka vladajuće većine.

„To je poruka da zapravo ravnopravnost morate graditi od početka u samim organizacijama i da kada se izlazi na izbore – imate kandidatkinje koje su prepoznatljive i koje su stekle iskustvo“, rekla je Đorđević.

Navela je da tu poruku žele da pošalju pre svega u manjim sredinama, gde je mnogo teže baviti se lokalnom politikom.

Pročitaj i ovo:

Protest povodom najave rušenja Hotela Jugoslavija

Povodom najave rušenja hotela Jugoslavija i izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa, koji je u suprotnosti sa potrebama građana i očuvanjem kulturno-istorijskog nasleđa ovog dela Beograda, Zeleno-levi front organizovaće protest u subotu, 27. aprila 2024. godine, sa početkom u 12h, ispred hotela Jugoslavija.

Robert Kozma za Vreme: Biram borbu!

Kriminalni režim odavno nema legitimitet. Jasno je da u Srbiji nema demokratije. Izlaskom na izbore ne daje mu se legitimitet, kao što se ni prihvatanjem mandata u Narodnoj skupštini ne priznaje da su izborni uslovi bili pošteni ili da nije bilo krađe.