U Narodnoj skupštini smo iskoristili mogućnost da poslanici zahtevaju objašnjenja od ministara i uputili smo pitanje ministarki za zaštitu životne sredine o tome kako će se Srbija pripremiti za kontrolu najvećih zagađivača koji bi trebalo da usklade svoj rad sa visokim standardima zaštite životne sredine.

Naime, rok u kome zagađivači treba da pribave dozvole, a koji uređuje Zakon o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, ponovo je pomeren. Ovaj put za kraj za 2024. godine.

Razlog za ovo novo pomeranje je u suštini to što država nema kapaciteta da uopšte prekontroliše i izda ovakve dozvole, jer se radi o komplikovanim procesima i postrojenjima.

Takođe, kao razlog za pomeranje roka je i nedovoljno vremena za operatere da dostave kompletnu dokumentaciju.

Pitanje koje smo postavili je važno jer ukoliko Srbija ne čini korake ka tome da poveća svoj kapacitet za kontrolu ovih zagađivača i stalno pomera rok za pribavljanje dozvola, zapravo se obesmišljava sam zakon.

Ako se ne postavlja pitanje kako to da zagađivači nemaju potrebne dozvole i dokumenta o svom radu, i pokazuje tolerancija za zagađivače, onda možda država ne želi da ovaj zakon ikada stupi stvarno na snagu.

U dosadašnjem periodu od kada je donet zakon, dakle za 18 godina, samo 46 ovih dozvola je izdato. Mapirano je ukupno 227 velikih postrojenja koja bi trebalo da pribave dozvole, a ovim tempom to se neće desiti ni za 80 godina.

Pitali smo koje mere, aktivnosti ili korake će ministarstvo preduzeti kako se ponovo ne bi morao pomerati rok za primenu ovog zakona koji bi trebalo da štiti naše zdravlje.

Pročitaj i ovo:

Treća godišnjica tragedija u Ribnikaru, Duboni i Malom Orašju

Tri godine su prošle od dana kada je Srbija zanemela od nasilja koje je odnelo devetnaest života, mahom dece i mladih u OŠ “Vladislav Ribnikar”, Duboni i Malom Orašju. Zajedno smo tugovali, zajedno smo tražili odgovornost za promovisanje nasilja u društvu i pokretanje najšireg društvenog dijaloga – da sistem više nikada ne bi zakazao kao u slučaju ove dve tragedije.

Zeleno-levi front čestita Prvi maj svim radnicima i radnicama

Srbija je danas zemlja sa najvećim ekonomskim i društvenim nejednakostima u Evropi. Zemlja u kojoj se sistemski krše standardi zaštite i bezbednosti na radu, dodatno pogoršavaju uslovi rada, a u kojoj plata ne osigurava pravo na dostojanstven život radnika i radnica.