Biljana Đorđević povodom odbijanja lista, kaže da nije jasno kako su neki “obični građani” imali uvid u zaštićene lične podatke, a navodi da su svi kandidati na listama (koji su uslovno rečeni sporni u prigovoru) bili u biračkom spisku u trenutku kad su liste podnete, što je uslov da se kandiduju na izborima po Zakonu o lokalnim izborima. Đorđević navodi da je postojao dogovor između vlasti i opozicije da se promene Zakona o jedinstvenom biračkom spisku ne odnose na kandidate. Najavila je i da će se žaliti.
Iz različitih razloga izborne komisije obaraju opozicione liste. Nadležne komisije za sada su oborili izbornu listu opozicije u Jagodini, dve liste na Voždovcu, jednu na Novom Beogradu i jednu na Vračaru. Neke od njih zbog kandidata koje nisu imali prebivalište na dan 3. jula 2023. godine u opštini na kojoj su se kandidovali.
Čekamo proglašenje drugih lista, takođe imamo mogućnost da se žalimo na ova rešenja, to ćemo i učiniti, rekla je sagovornica N1.
„Kad je reč o prigovorima vezanim za kandidate, da su menjali prebivališta – ne znamo ko su ti ljudi koji su podnosili prigovore – oni ne treba da imaju uvid u zaštićene podatke o ličnosti. Kako bi oni mogli da znaju kada je ko menjao prebivalište? Ne znate ko su ti ljudi, to deluje kao da su to obični građani, ali ja nemam uvid u to da li ste vi menjali prebivalište“, rekla je Đorđević.
Navodeći da je to potencijalno krivično delo – da neko ima podatak o ličnosti koje ne bi smeo da ima, objašnjava i u čemu je razlika kad su u pitanju kandidati na izborima u odnosu na birače.
Ovde se, kako kaže, ne gleda samo Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, već da je zakon koji reguliše ko ima pravo da se kandiduje na izborima – Zakon o lokalnim izborima i on jasno kaže da imate pravo da budete birani na opštini u kojoj ste upisani u birački spisak.
„Svi ovi kandidati su bili u biračkom spisku u trenutku kad su liste podnete. Da su premešteni na biračko mesto gde su bili… Ali se to nije dogodilo. Ako ostanu ove odluke na snazi, svi ti ljudi uopšte ne bi mogli da se kandiduju, čime bi im bilo oduzeto ustavno pravo da se kandiduju“, naveo je.
Đorđević navodi da je postojao dogovor između vlasti i opozicije da se promene zakona ne odnose na kandidate, odnosno da promene stupe na snagu nakon što se održe izbori.
„To je važno jer su neke liste bile predate u trenutku kad se o izmenama zakona govorilo. I verovatno ima kandidata na njima koji su u istoj situaciji.
Ne mogu jedna pravila da važe za jedne kandidate, a ne za druge. Za sve birače će važiti ista pravila jer se birački spisak zaključuje 17. maja. I na kraju je ovaj zakon donesen zbog fantomskih birača koji prelaze iz jedne opštine u drugu, zbog toga je dogovoreno da se ne odnosi na kandidate. Tačno je da je zakon stupio na snagu u subotu, da su mnoge liste predate u subotu ili nedelju, ali mi smo sve ljude proveravali, oni su bili i dalje su u biračkom spisku“, naglasila je sagovornica N1.
Navodi da nije bilo greške, da su proveravali kandidate u biračkom spisku – što je osnova da smete da se kandidujete.
Što se tiče liste na Voždovcu i problema sa rodnom zastupljenošću, Đorđević kaže da bi bilo spektakularno da se liste obaraju jer je bilo više žena, odnosno da je zakon i donesen da bi žena bilo više.
Pročitaj i ovo:
Lazović: BIA je radila za potrebe SNS-a, zbog čega treba otvoriti i pitanje zabrane te stranke
Kopredsednik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović izjavio je za N1, povodom saznanja da je bio pod tajnim nadzorom BIA i da su agenti, prema navodima ZLF-a, ulazili u njegov stan radi postavljanja uređaja za prisluškivanje, da služba treba da bude rasformirana, a odgovorni za eventualne zloupotrebe procesuirani.
Dobrica Veselinović: Mesne zajednice – Prostorije za građane ili stranačke aktiviste?
Dobrica Veselinović iz Zeleno-levog fronta smatra da je priča o prostorijama mesnih zajednica mnogo starija od aktuelnih zahteva zborova građana. Kako objašnjava, Grad Beograd je još pre više od decenije počeo da smanjuje mrežu mesnih zajednica, ustupa njihove prostorije drugim korisnicima i prodaje ih.
Marina Mijatović: Lekari ne smeju da iznose podatke o pacijentkinji
Tragičan porođaj u Opštoj bolnici u Novom Pazaru ponovo je u fokus stavio dugogodišnje primedbe na rad ginekološko-akušerskog odeljenja, ali i pitanje odgovornosti zdravstvenih institucija i zaštite prava pacijentkinja.







