Nakon što je Agencija za zaštitu životne sredine objavila izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Srbiji za 2020. godinu, postaje očigledno da već pet godina nema pomaka u rešavanju ovog problema. Naime, petu godinu zaredom, kvalitet vazduha u Beogradu svrstava se u najgoru, treću kategoriju.

Kako je pokret Ne davimo Beograd godinama upozoravao, ništa se ne radi kako bi se građani i građanke zaštitili od opasnog vazduha koji udišu. Srpska napredna stranka u prethodnih osam i Socijalistička partija Srbije u prethodnih 12 godina upravljaju zaštitom životne sredine u Srbiji. Ovo nije tvrdnja koju olako iznosimo, jer smo protiv prethodnog ministra zaštite životne sredine podneli dve krivične prijave i to za krivično delo Nepreduzimanje mera zaštite životne sredine iz čl. 261 KZ i Zbog povrede prava na informisanje o stanju životne sredine iz člana 268 KZ.

Prema najnovijem izveštaju Agencije, zbog prekoračenja graničnih vrednosti suspendovanim česticama PM 2.5 i PM 10, Beograd se uz Niš, Pančevo, Smederevo, Kosjerić i Užice našao među najzagađenijima u zemlji. Čak i u okolnostima pandemije, kada je u prvih nekoliko meseci, usled mera zatvaranja, došlo do pada zagađenja vazduha, podaci na godišnjem nivou ostaju zastrašujući.

Prekomerno zagađenje česticama PM 10 zabeleženo je u Velikim Crljenima -107 dana, Obrenovcu – 95, u Bulevaru Despota Stefana – 90 dana, na Novom Beogradu – 74, Vračaru – 42, Starom gradu – 46, Ovči – 44, Mostaru – 32, KBC „Dragiša Mišović” – 24 dana. Prekoračenje zagađenja PM 2.5 česticama zabeleženo je u Velikim Crljenima, na Ušću, Novom Beogradu i Starom gradu. Osim zagađenja ovim, po zdravlje izuzetno štetnim polutantima, u Izveštaju se kao opasnost navodi i zagađenje azot-dioksidom, sumpor-dioksidom i ozonom.

Kao najveći izvori zagađenja suspendovanim česticama PM 2.5 i PM 10 navode se toplane i individualna ložišta, dok su termoelektrane i saobraćaj izvori emisija sumpor-dioksida i azot-dioksida, od kojih u atmosferi, takođe, mogu nastati PM čestice.

Ne davimo Beograd je zajedno sa stručnjacima i organizacijama civilnog društva izradio set kratkoročnih i dugoročnih mera za zaštitu stanovništva pri ekstremnim vrednostima zagađenja vazduha i za dugoročno rešavanje ovog problema, ali ne vidimo nikakve pomake po tom pitanju od strane nadležnih, osim snižavanja kriterijuma merenja kvaliteta vazduha kako bi se isti vazduh prikazao manje opasnim.

Detaljnije o merama za unapređenje kvaliteta vazduha i zaštite građana čitajte na linku

Jedno je sigurno, podešeni brojevi ne mogu izbrisati posledice udisanja zagađenog vazduha, a one su poražavajuće. Različita istraživanja pokazuju da između 7 i 15 hiljada ljudi prerano okonča svoj život kao posledica aerozagađenja, a ogroman broj je onih koji obole od najtežih bolesti, kao što je kancer pluća. Srbija je i po broju obolelih od kancera pluća među prvima u svetu.

Pročitaj i ovo: