Prvi maj se u Srbiji obeležava od 1893. godine. U pitanju je svetski dan borbe za dostojanstven život najbrojnije društvene grupe, one koju čine radnici i radnice.

Radno zakonodavstvo u Srbiji poslednjih decenija sve manje štiti interese radnika. Jedan od uočljivih nepovoljnih trendova je kontinuirana fleksibilizacija rada, o čemu svedoči i najavljeni Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima.

Organizovana moć radništva decenijama je u opadanju, ne samo u Srbiji, već širom sveta. Ipak, u poslednjih desetak godina pitanja radništva se vraćaju u javni i politički diskurs, a povremeno ugleda svetlost dana i pokoja vest o uspešnim radničkim borbama.

Iz Ne davimo Beograd ocenjuju da je neophodno menjati Zakon o radu, budući da važeći ne garantuje dostojanstven rad za sve radnike i radnice. Problematičnih aspekata važećih zakona je mnogo, naglašava Aleksa Petković, te skreće pažnju samo na pojedine:

„Zakon je napisan tako da urušava radna prava. Uvedena je oštra podela na rad u radnom odnosu i van radnog odnosa. Zaštita i sigurnost na radu mora biti najbolja moguća. Moraju se izmeniti odredbe Zakona o radu o disciplinskom i otkaznom postupku, koje se danas koriste protiv radnika koji žele da se sindikalno organizuju.“

Originalni naslov: Šta menjati u radnom zakonodavstvu kako bi se poboljšao položaj radnika i radnica u Srbiji?

Izvor: https://www.masina.rs/sta-menjati-u-radnom-zakonodavstvu-kako-bi-se-poboljsao-polozaj-radnika-i-radnica-u-srbiji/

Pročitaj i ovo:

Đorđević: Vlast ne može da raspiše izbore dok je aktivan zahtev za sednicu o nepoverenju vladi

Biljana Đorđević izjavila je da Vlada Srbije ne može da uputi obrazloženi predlog predsedniku Srbije za raspuštanje Narodne skupštine dok je u proceduri zahtev za razmatranje nepoverenja Vladi. S druge strane, premijer može, kao što je mogao i do sada, da podnese ostavku, čime Vlada prestaje da funkcioniše u punom mandatu i otvara se mogućnost za raspisivanje izbora ukoliko se u roku od 30 dana ne formira nova Vlada.

Ko profitira od privrednog rasta?

Kad se zvaničnici hvale napretkom Srbije, najviše vole da govore o BDP-u, odnosno o njegovom rastu, a posebno vole da javni dug mere u odnosu na BDP. Taj broj im se sviđa. On je uglavnom tačan, ali je i prazan, jer ne kaže ništa o tome kome taj rast pripada. Još važnije je pitanje ko će profitirati u budućnosti. Autorski tekst Mladena Vitasa za Danas.