Pokret Ne davimo Beograd upozorava da su ovogodišnja poskupljenja velikog broja proizvoda i usluga ozbiljno ugrozila kvalitet života građana, a da su posebno na udaru najugroženije i najsiromašnije grupe ljudi.

Prema podacima RZS, cena svinjskog mesa u beogradskim prodavnicama u avgustu je poskupela za 22% u odnosu na maj ove godine, dok je cena junetine bila veća za 11,6%. Na nivou čitave zemlje, povrće je u avgustu ove godine poskupelo za skoro 20% u odnosu na avgust prošle godine, dok su proizvodi iz kategorije ulja i masti u istom periodu poskupeli za 18,8%. Poskupele su i cene drugih osnovnih životnih potrepština poput hleba i žitarica (2,8%) i mleka, sira i jaja (2,2%). Ali nisu skočile samo cene hrane. Osetno su skočile i cene komunalija.

Usluga odnošenja smeća poskupela je za 12,2%, struja je skuplja za 8,8%, voda za 7,8%, dok su cene iznajmljivanja stana skočile za 2,2% u odnosu na avgust prošle godine. Gorivo je takođe znatno poskupelo u proteklih par meseci.

Jedan od razloga ovako visokog poskupljenja hrane su nepovoljne vremenske prilike i ovogodišnja suša. Da je, umesto u sopstveno bogaćenje, politička elita budžetski novac proteklih godina ulagala u veće i obuhvatnije poljoprivredne subvencije, sistematsko povećanje tehnoloških kapaciteta i modernizaciju poljoprivrede, ovakav sumoran scenario bio bi mnogo manje realan.

Ovako drastična poskupljenja hrane i komunalija najviše će pogoditi naše najugroženije i najsiromašnije građane. To najbolje ilustruje podatak da su upravo hrana i komunalije dve ubedljivo najveće grupe dobara i usluga u okviru minimalne potrošačke korpe sa učešćem u ukupnoj strukturi troškova od 44,6% (hrana) i 19,63% (komunalije).

Nije prošlo ni mesec dana od donošenja odluke Vlade o novoj minimalnoj ceni rada, a već je očigledno da povećanje 3 hiljade dinara nije ni približno dovoljno čak ni za zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba, a kamoli za bilo šta što nalikuje na pristojan život. Ako se trend rasta cena nastavi i u narednim mesecima, oko 350 hiljada radnika koji primaju minimalac biće sve dalje od mogućnosti da sopstvenom zaradom priušti sebi i svojoj porodici osnovno za život.

Pročitaj i ovo:

Veliki novogodišnji intervju Radomira Lazovića za NIN

O evrointegracijama Srbije, predstojećim parlamentarnim izborima i o osvrtu na godinu iza nas pročitajte u velikom novogodišnjem intervjuu kopredsednika i narodnog poslanika Zeleno-levog fronta Radomira Lazovića za NIN.

Lazović: Srbija bi mogla u EU do 2032. godine, ako bismo smenili SNS

Kopredsednik Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomir Lazović ocenio je danas da bi Srbija mogla da postane članica Evropske unije (EU) do 2032. godine, ukoliko bi Srpska napredna stranka (SNS) bila smenjena sa vlasti i ukoliko bi, prema njegovim rečima, bila formirana proevropska vlada.